Nema organizirane proizvodnje, a najveći dio domaćih pčelara koristi zastarjele tehnologije te se dobiva vrlo malo meda.
Meda u BiH ove sezone zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta gotovo da nije niti bilo, tvrde pčelari, a to je dovelo do skoka cijena te sada kilogram kvalitetnijeg meda stoji i do 20 KM (oko 10 eura), a može se očekivati da će cijene još rasti.
I dalje se med u BiH daleko više uvozi nego izvozi, pišu Nezavisne novine. Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci, koji se bavi i pčelarstvom, ističe da je godina za pčelare bila katastrofalna.
Meda u BiH ove sezone zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta gotovo da nije niti bilo, tvrde pčelari, a to je dovelo do skoka cijena te sada kilogram kvalitetnijeg meda stoji i do 20 KM (oko 10 eura), a može se očekivati da će cijene još rasti.
I dalje se med u BiH daleko više uvozi nego izvozi, pišu Nezavisne novine. Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci, koji se bavi i pčelarstvom, ističe da je godina za pčelare bila katastrofalna.
“Ako je ranije kilogram meda bio od 12 do 15 KM, sada je od 17 do 20 KM, s mogućnošću da bude i skuplji”, rekao je Mirjanić. Dodao je da med koji se sada plasira na domaće tržište dolazi iz starih zaliha, a male količine su iz ovogodišnje proizvodnje.
Za izvoz dva šlepera
Mirjanić kaže da BiH nema organiziranu pčelarsku proizvodnju koja donosi standardnu kvalitetu i količine, kako bi se zadovoljile potrebe stranih kupaca. “Ono što mi možemo prikupiti za izvoz su jedan ili dva šlepera. To pokazuje našu neorganiziranost i neozbiljnost”, rekao je Mirjanić.
On objašnjava da BiH uvozi velike količine meda, a jedan od razloga je to što najveći broj BiH pčelara radi tradicionalno, s primitivnim košnicama i zastarjelim tehnologijama.
“Tržište BiH je zanimljivo i za zemlje u susjedstvu. Na njemu su vrlo visoke cijene u odnosu na one u okolnim zemljama i svi koji se bave plasmanom meda i pčelinjih proizvoda iz susjedstva nastoje maksimalno opteretiti naše tržište”, istaknuo je Mirjanić.
Najviše prodaju Arapima
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da kupci više vole domaći med, ali je problem što domaći pčelari proizvode malo, nedovoljno za BiH tržište. Darko Pehar iz Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH, navodi da je do kraja rujna 2020. izvezeno 73.681 kilograma, a uvezeno 295.498 kilograma meda, odnosno na jedan kilogram izvezenog uvezeno je oko četiri kilograma. Dodao je da je med moguće izvoziti i u zemlje EU, a za devet mjeseci 2020. najviše je prodano Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu