Mirovina iz II stupa u budućnosti će predstavljati jedini pravi temelj mirovinskih primanja naših građana. "Međutim bez obzira na odlične investicijske rezultate mirovinskih fondova, bez povećanja stope izdvajanja u II stup neće moći nadomjestiti problem niskih mirovina iz prvog stupa.

Tek dobro izbalansiran i dugoročno postavljen mirovinski sustav na tri stupa, uz opći gospodarski oporavak može polučiti dugoročne rezultate i usporedivost s razvijenijim državama Europe", smatra predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Dinko Novoselec odgovarajući na pitanje mogu li hrvatski građani jednoga dana primati mirovinu koja je u visini njihovih plaća, što to danas nije slučaj i koliko u tome mogu pridonijeti OMF-ovi. "Mirovinski sustavi samo su jedan od sustavnih dijelova društva. Bogata društva mogu imati visoke mirovine. Siromašna društva vrlo teško mogu osiguravati visoke mirovine. Glede rada OMF-ova, njihovi do sada postignuti prinosi veći su nego što je na početku provođenja reforme traženo. Sustav po svemu sudeći dobro funkcionira, no dok su doprinosi za II stup na razini jedne trećine ukupnih doprinosa, utjecaj OMF-ova na konačne mirovine budućih umirovljenika ne može biti presudan", objašnjava čelni čovjek PBZ/CO mirovinskog fonda Dubravko Štimac.

Jedan od najboljih mirovinskih sustava na svijetu, i to tri godine za redom po kretanju indeka Melbourne Mercer Global Pension, bio onaj u Nizozemskoj. Mirovina tamošnjih članova dosezala je primanja koja su imali dok su bili radno aktivni. "Ono što spominjete kao nizozemski primjer su takozvani fondovi sa zadanim primanjima koje u Nizozemskoj poslodavci mogu, ali ne moraju po zakonu, ponuditi i nude svojim zaposlenicima. Trend u "staroj Europi" je smanjenje udjela takvih fondova u ukupnom broju mirovinskih fondova, a postojeći fondovi se zatvaraju za nove članove kojima se nude fondovi sa zadanim doprinosima", kaže Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a. Podsjeća da su obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj i zemljama sa sličnim sustavima su fondovi sa zadanim doprinosima. 

Novi fondovi
"Po hrvatskom sadašnjem zakonodavstvu, koje je usklađeno s EU direktivama, nakon stupanja u EU, postojat će mogućnost osnivanja dobrovoljnih mirovinskih fondova, prije svega zatvorenih, sponzoriranih od kompanija, sa zadanim primanjima. U budućnosti će se na području dobrovoljne mirovinske štednje događati značajne promjene – bit će moguća brojna i različita rješenja pa treba očekivati i pojavu takvih fondova", kaže Grbavac.Petar Vlaić, čelni čovjek Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda kaže da Nizozemska ima kombinirani sustav DC (Defined contribution) i DB (Defined benefit) s dominantnim DB sustavom, a tijekom krize su pretrpjeli značajne gubitke tako da mirovina u visini plaće nije realna. DC sustav je, naime, sustav u kojem su definirani doprinosi, a ne buduće mirovine i gdje postoji transparentnija veza između doprinosa i buduće mirovine. U DB sustavu zaposlenici otprilike znaju kolika će im biti mirovina i u kojem je slaba veza zarada tj. doprinosa i buduće mirovine. "Visina mirovine iz privatnog i državnog sustava DB koja je u visini 100 posto plaće za 40 godina staža nije oporeziva", kaže Vlaić.  Hrvatska početko srpnja postaje članice Europske unije i jednoga dana, kada prođe ova financijska kriza, članovim naših mirovinskih fondova mirovina možda i poraste značajnije. No do tada, članovima hrvatskih OMF-ova neće se situacija bitnije promijeniti.

"Ulazak u EU prije svega donosi nove investicijske prilike i mogućnost veće diverzifikacije ulaganja, koje ćemo zasigurno iskoristiti. Međutim, radi činjenice da će u prvim godinama ostati zakonska ograničenja za ulaganja izvan Hrvatske, posredno kroz ograničenja valutne izloženosti do ulaska u europsku monetarnu uniju, mirovinski fondovi su ipak primarno orijentirani na domaće tržište koje najbolje poznaju", kaže Novoselec. Grbavac kaže da na početku ne treba očekivati značajnije promjene koje bi se ticale statusa članova obveznih mirovinskih fondova, s čime se slaže i Vlaić. "Članovi obveznih mirovinskih fondova ne čeka nikakva značajna promjena vezana za ulazak u EU. Činjenica da će obvezni mirovinski fondovi od toga trenutka moći ulagati u obveznice država članica EU jednako kao u hrvatske obveznice u praksi neće ništa značajno promijeniti", kaže Štimac. S obzirom na to da se ulaskom u EU otvara tržiše postavlja se i pitanje hoće li Hrvati jednoga dana možda moći birati neki drugi onbezni mirovinski fond. "Zaposlenici iz Hrvatske neće moći izabrati neki drugi obvezni mirovinski fond osim postojeća četiri, zato jer je izbor OMF-a vezan uz pravo ostvarivanja obveznog osiguranje u državi u kojoj ga ostvaruje", kaže Vlaić. Grbavac ističe da je obvezna mirovinska štednja dio obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj i nema ni mogućnosti niti razloga da osobe koje su zaposlene i plaćaju mirovinske doprinose u Hrvatskoj biraju mirovinski fond sa sjedištem izvan zemlje i da im doprinos bude uplaćivan u inozemstvo. "Međutim, oni mogu izabrati i izabiru europski mirovinski fond izborom hrvatskog", kaže Grbavac. 

Zaposlenički fondovi
"Ne vjerujemo da će to biti moguće u narednom periodu jer drugi stup kako je organiziran u Hrvatskoj ne postoji u drugim zemljama članicama osim u novim članicama kakve su Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Slovačka i slično. Portabilnost (prelasci osiguranika iz različitih zemalja) za koju pitate pokušava se izgraditi u EU. No, to će vjerojatno biti moguće samo među fondovima iz sličnih sustava osiguranja , kao npr među zaposleničkim fondova (occupational pension scheme)", kaže Štimac. "Propisi o obveznim mirovinskim fondovima Republike Hrvatske su u isključivoj nadležnosti RH te su sve obveze kao i prava i uvjeti ostvarenja mirovinskih prava članova obveznih mirovinskih fondova propisani domaćim zakonodavstvom. Zakon koji uređuju poslovanje obveznih mirovinskih fondova u većoj je mjeri usklađen s pravnom stečevinom EU", zaključuje Novoselec.    

Dobro izbalansiran i dugoročno postavljen mirovinski sustav na tri stupa, uz opći gospodarski oporavak može polučiti dugoročne rezultate i usporedivost s razvijenijim državama Europe
Dinko Novoselec, AZ OMF

Mirovinski sustavi samo su jedan od sustavnih dijelova društva, bogata društva mogu imati visoke mirovine. Siromašna društva vrlo teško mogu osiguravati visoke mirovine
Dubravko Štimac, PBZ/CO OMF

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Ulaskom u EU zaposlenici iz Hrvatske neće moći izabrati neki drugi obvezni mirovinski fond osim postojeća četiri
Petar Vlaić, Erste Plavi OMF

U budućnosti će se na području dobrovoljne mirovinske štednje događati značajne promjene – bit će moguća brojna i različita rješenja
Damir Grbavac, Raiffeisen OMF