Bolno spašavanje Cipra uzrokovalo je u travnju povlačenje depozita iz banaka većine zemalja članica eurozone, što je dovelo do dodatnog pada kreditiranja realnog gospodarstva, pokazuju najnoviji podaci Europske središnje banke.

Spašavanje Cipra bilo je prvo u povijesti u kojemu su štediše gubile svoj novac da bi se banke za koje se smatralo da su važne za financijski sustav vratile na prihvaljivu razinu kapitalizacije, piše Wall Street Journal.Iako se model spašavanja te otočke države nekoliko puta mijenjao i na kraju bio znatno blaži od prvotnog plana, štediše u ostalim članicama eurozone čini se nisu htjeli stvari prepustiti slučaju. Pogotovo u državama čiji je bankarski sustav u velikim problemima zbog krize.

Povjerenje se ne vraća

U apsolutnim iznosima, najviše novca iz banaka povučeno je u Španjolskoj. Depoziti građana pali su za čak 23 milijarde eura na najnižu razinu od listopada prošle godine. Kao i banke na Cipru, španjolske dobivaju novac i europskih fondova, zbog čega se još uvijek nije vratilo povjerenje u taj sektor. S Cipra je povučeno 3,2 milijarde eura, što je pad od 7,3 posto, budući da su se štediše i poslovni sektor u travnju pokušali domoći što više svog novca imajući u vidu kapitalne kontrole. Pad se tiče isključivo povučenog novca i ne uključuje otpise koje će pretrpjeti štediše kojima novac nije osiguran. Depoziti u grčkim bankama u travnju su se smanjili za 2,8 milijardi eura što se pripisuje utjecaju ciparske krize. No količina novca štediša još uvijek je deset posto viša od najniže točke koja je bila lani u srpnju prošle godine. To ukazuje na povratak povjerenja u grčke banke, piše WSJ, obzirom na drugi krug restrukturiranja državnog duga i dokapitalizacije najvećih banaka, što se napravilo u veljači prošle godine.

Rusi idu u Luksemburg

S druge pak strane, Malta i Luksemburg koji dijele iste, za njih nepoželjne usporedbe s Ciprom kao poreznom oazom, nisu imali velika povlačenja kapitala iz banaka. Samo 0,3 posto privatnih štediša odlučilo je napustiti banke na Malti, a 0,6 posto u Luksemburgu. No unatoč blagom padu depozita, Luksemburg je zaintrigirao ruske biznismene koji su se opekli na Cipru. Ministar gospodarstva i vanjske trgovine Etienne Schneider izjavio je da Luksemburg namjerava postati platforma ruskog kapitala u Europi.Za sada, Luksemburg je ruskim sveučilištima ponudio razmjenu studenata, što je, čini se, početak puno veće suradnje. Ruska Pravda piše da je Luksemburg do sada u Rusiju uložio 28 milijardi eura, dok je Rusija uložila samo 4,4 milijarde u Luksemburg. No to je prvenstveno off shore zona, piše Pravda ističući da će nadležnost luksemburčkih regulatora drastično smanjiti mogućnost pojavljivanja ciparskog problema.

Spasili Nijemci

Novac koji se odlio iz rizičnijih zemalja, vrlo vjerojatno se našao u bankama u Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Estoniji, Slovačkoj i većini banaka u Francuskoj. Kreditori u tim zemljama u travnju su ostvarili rast depozita, što je u skladu s dosadašnjim trendom, piše WSJ. Stoga kada se sve zbroji i oduzme te unatoč povlačenju novca, na razini eurozone depoziti su porasli ukupno deset milijardi eura u odnosu na ožujak, pokazuju podaci ECB-a.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Privremena reakcija

"ECB spasio tržišta"

Dužnosnici Eurpske središnje banke smatraju da je reakcija na spašavanje Cirpa lokalizirana i privremena. U svojoj polugodišnjoj procjeni stabilnost financijskog sektora eurozone, ECB smatra da je odgovor s financijskih tržišta na političke šokove "isključen" već u prvoj polovici godine. I to prvenstveno zahvaljujući vlastitim naporima kada su zaštitili tržišta državnih dugova i olabavili pritiske oko financiranja banaka.