EN DE

Banke u šest mjeseci zaradile više nego čitave prošle godine

Autor: Valentina Wiesner Mijić/VL
20. kolovoz 2014. u 15:37
Podijeli članak —
Nava banka nedavno je otišla u stečaj/M. Prpić/PIXSELL

Sudeći po rastu loših kredita i trendu razduživanja, banke očito rast zasnivaju na poslovanju s državom.

Dok su banke lani u cijeloj godini zaradile 1,02 mlrd kuna prije oporezivanja, u 2014. im polugodišnja bruto dobit iznosi 1,57 mlrd kuna i za četvrtinu je veća nego u prvih šest mjeseci prošle godine kad su utržile 1,26 mlrd kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U 2013. su se čistili portfelji, reprogramiralo i refinanciralo te izdvajale rekordne rezervacije, dok se u 2014., sudeći po brojkama, poslovanje popravlja. Smanjio se i broj gubitaša, na kraju 2013. u minusu je bila polovica  bankarskog sektora, sad ih je, umjesto 15, u minusu deset. I dok je lani u prvoj polovici godine PBZ sa 583,59 milijuna kuna prestigla Zabu za 107 milijuna kuna, ove godine najveća banka ima i najbolji rezultat, 694,33 milijuna kuna, a najjačeg konkurenta koji je zaradio 430,85 milijuna kuna  "prešišala" je za 263,48 milijuna kuna. RBA je zaradila 215,65 milijuna kuna, 144 milijuna više nego lani, a Splitska koja je prošle godine u lipnju imala minus od 54,50 milijuna kuna, a godinu završila sa iznimno skromnih 11,35 milijuna kuna, sad je u plusu 137,04 milijuna.

Dok su banke lani u cijeloj godini zaradile 1,02 mlrd kuna prije oporezivanja, u 2014. im polugodišnja bruto dobit iznosi 1,57 mlrd kuna i za četvrtinu je veća nego u prvih šest mjeseci prošle godine kad su utržile 1,26 mlrd kuna.

U 2013. su se čistili portfelji, reprogramiralo i refinanciralo te izdvajale rekordne rezervacije, dok se u 2014., sudeći po brojkama, poslovanje popravlja. Smanjio se i broj gubitaša, na kraju 2013. u minusu je bila polovica  bankarskog sektora, sad ih je, umjesto 15, u minusu deset. I dok je lani u prvoj polovici godine PBZ sa 583,59 milijuna kuna prestigla Zabu za 107 milijuna kuna, ove godine najveća banka ima i najbolji rezultat, 694,33 milijuna kuna, a najjačeg konkurenta koji je zaradio 430,85 milijuna kuna  "prešišala" je za 263,48 milijuna kuna. RBA je zaradila 215,65 milijuna kuna, 144 milijuna više nego lani, a Splitska koja je prošle godine u lipnju imala minus od 54,50 milijuna kuna, a godinu završila sa iznimno skromnih 11,35 milijuna kuna, sad je u plusu 137,04 milijuna.

 

1,4mlrd.

kuna rasli su loši krediti od početka godine

Nižu dobit za 32 milijuna kuna bilježi Erste sa 120,05 milijuna kuna, a Hypo, koja je kraj godine dočekala s rekordnim gubitkom od 402 milijuna kuna, sad je u plusu od 12,89 milijuna. Sudeći po lošim kreditima, koji su od početka godine rasli 1,4 mlrd kuna, tvrtkama koje ne vraćaju svaki treći kredit, i razduživanju stanovništva, očito je da banke rast prihoda i dobiti zasnivaju na poslovanju s državom. Unatoč tome što nove kredite država u ovom trenutku može povoljnije dobiti u inozemstvu. No, dok iza velikih banaka stoje i velike mame, koje imaju dovoljno kapitala da podupru regulatorne zahtjeve za rezervacijama, najveća se preslagivanja događaju među manjima, uglavnom bankama čije potrebe za kapitalom dioničari teško slijede. Takav je primjer i državna HPB koja je u prvih šest mjeseci ove godine prepolovila lanjsku bruto dobit od 62,27 milijuna kuna na 31,93 milijuna, premda im je operativna dobit bila 40 posto veća, 155,6 milijuna kuna.
 

No, kod njih se efekt pojačanog rezerviranja vidi u ovom polugodištu. Najlošije je poslovala Nava banka koja je nedavno otišla u stečaj, a nagomilala je 51,30 milijuna kuna gubitka. Lanjskog srpnja njezin je minus iznosio samo 3,82 milijuna kuna. To je još jedna propala banka koja je nekoć bila na popisu onih čije su poslovanje trebali spasiti fondovi gospodarske suradnje s pola državnog novca; već je propala Centar banka, dok je Vabu nakon dugotrajnih peripetija preuzela češka banka J&T, a Karlovačku privatni investitori, Ivan Žapčić i Marko Vuković, vlasnici tvornice oružja HS Produkt. Obje su nakon preuzimanja popravile rezultat: Vaba je umjesto lanjskog polugodišnjeg minusa od 24 milijuna kuna, ostvarila dobit od 1,9 milijuna, dok je Karlovačka prepolovila gubitak sa 21,54 na 10,64 milijuna kuna.

 

5stambenih

štedionica poslovalo je pozitivno u prvih pola godine

Drugi najveći gubitaš je Banco Popolare Croatia koju je preuzela OTP banka i do kraja godine trebala bi se potpuno integrirati i nestati s bankarske scene; njezin je minus 41,18 milijuna kuna, dok su lani u istom razdoblju imali bruto dobit 5,31 milijun kuna. Rapidno je narastao i minus Jadranske banke; lani je još bila u plusu od 1,78 milijuna kuna, dok je sada u crvenom 22,41 milijun kuna. Žedna je kapitala kao ozebao sunca i pokušava ga prikupiti izdavanjem dionica. Prvo su 14. srpnja postojećim dioničarima ponudili 150.000 dionica nominalne vrijednosti 1000 kuna, a potom i javnom ponudom pozvali na prikupljanje istog iznosa – kapitala u vrijednosti 150 milijuna kuna.

Još uvijek se ne zna kakav je odaziv i ima li zainteresiranih, jer prvi krug prikupljanja ponuda traje do 27. kolovoza, a nakon toga slijedi i drugi koji će trajati dodatnih 14 dana. Među većim gubitašima je i Veneto banka sa 14,15 milijuna kuna minusa, dok je lani bila u plusu od 7,06 milijuna kuna. Za razliku od ostalih malih banaka, imaju relativno bogatu "mamu".  Za razliku od prošle godine, kad su dvije bile u minusu, svih pet stambenih štedionica u prvoj je polovici godine poslovalo pozitivno, unatoč ukidanju državnih poticaja. Ukupno su ostvarile 48,63 milijuna kuna bruto dobiti, u odnosu na 20,09 milijuna prošle godne. Tržište okrupnjava i konsolidira se, u četiri godine nestale su tri banke, do kraja godine bit će još dvije manje – Nava i BPC. 

Autor: Valentina Wiesner Mijić/VL
20. kolovoz 2014. u 15:37
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close