SARAJEVO – Prema podacima iz Agencije za bankarstvo F BiH komercijalne su banke u protekloj godini zadržale pozitvne pokazatelje poslovanja. Zabilježen je rast količine novca za 23 posto. Slično je i u Republici Srpskoj: novca je u komercijalnim bankama u prošloj godini više za 38 posto. Osnovni je kapital banaka uvećan za 39 posto prije svega ulaganjem novoga dioničkog kapitala od 25 posto te smanjenjem gubitaka u odnosu na 2004. godinu za 76 posto, ali iz Agencije za bankarstvo RS upozorili su u posljednjem godišnjem izvješću kako bi komercijalne banke u tom entitetu mogle imati problema s likvidnošću jer depoziti čine samo 58 posto odobrenih kredita. Usto, problem je što se dugoročni krediti povećavaju jer je veliki broj onih koji ne mogu vraćati kratkotočne kredite pa uzimaju dugoročne kako bi platitili kratkoroča zaduženja.

Rast kredita
Rast odobrenih kredita u 2005. u odnosu na godinu prije u F BiH bio je 26 posto, a povećanje depozita za 23 posto. Banke iz BiH imale su prošle godine povećanje uzimanja kredita kod stranih banaka za 36 posto. Aktiva banaka u prošloj je godini povećana za 920 milijuna eura pa je dostigla 4,8 milijardi eura. Od odobrenih kredita komercijalne su banke u F BiH stanovništvu odobrile 1,42 milijarde eura što je polovina ukupno odobrenih kredita. Od kredita stanovništvu jedna četvrtina su stambeni krediti, krediti za obrt i poljoprivredu, a tri četvrtine su potrošački krediti. Kredite urednije vraća stanovništvo nego poduzeća jer su takvi krediti osigurani s više izvora naplate. Hipotekarni krediti poduzeća sporije se naplaćuju zbog sporosti pravosuđa u izvršavanju postupaka. Dobit komercijalnih banaka u prošloj godini iznosi 31,19 milijuna eura što je 35 posto više nego u 2004. godini. Dobit je imalo 19 banaka, a Hercegovačka banka iz Mostara, Postbank iz Sarajeva, Una banka iz Bihaća, Ljubljanska banka iz Sarajeva, koje su pod prinudnom upravom, iskazale su gubitke. Jedina banka koja nije pod prinudnom upravom, a imala je gubitak jest Bosnia Bank Islamic iz Sarajeva. Ukupan gubitak pet banaka iznosio je 13,35 milijuna eura. Privremene uprave u četirima bankama trebaju se okončati do kraja godine nakon čega će se te banke ili prodati li likvidirati. Štednja stanovništva u komercijalnim je bankama na kraju prošle godine dostigla 1,36 milijardi eura. U stranim sredstvima plaćanja je 71 posto štednje, a samo 29 posto u domaćoj valuti. Privatne banke imaju gotovo svu štednju 98,9 posto, a samo 1 posto štednje u bankama je u državnom vlasništvu. Četiri najveće banke Raiffeisen banka, Hypo- Alpe-Adria banka, Uni Credit Zagrebačka banka i NLG grupa banaka drže 76 posto ukupne štednje. Oročena štednja čini 41,2 posto ukupne štednje, a 58,8 posto novca je neoročena štednja. Banke u BiH s najvećom kamatom imaju najmanju zaradu.

Najmanji povrat
Premda imaju najveću kamatu na kredite, banke u BiH imaju upola manji povrat na novac s kojim rade, tvrde financijski stručnjaci. Za primjer navode kako je u zemljama srednje i istočne Europe (Albanija, Bugarska, Češka, Estonija, Makedonija, SiCG, Hrvatska i Slovenija) prosječan povrat novca na aktivu komercijalnih banaka 1,56 posto, a povrat novca je kod komercijalnih banaka na ukupno rasploživu aktivu tek 0,72 posto. Prosječan povrat na kapital komercijalnih banaka u zemljama srednje i istočne Europe je 15,81 posto, a kod komercijalnih banaka u BiH tek 6,89 posto. Ti podaci najvažnija su ekonomska mjerila uspješnosti poslovanja za svjetske ekonomske analitičare i ulagače. U BiH djeluju dva bankarska tržišta podijeljena entietskim granicama. Zahtjev iz centralne banke BiH da preuzme kontrolu poslovanja komercijalnih banaka nije naišao na odobravanje državnih dužnosnika pa je kontrola poslovanja banaka još u enitetski agencijama za bankarstvo.

Centralna banka uvodi registar zaduženosti poduzeća
Odlukom Upravnog vijeća Centralne banke BiH Centralni registar kredita poslovnih subjekata u BiH, koji su zaduženi u komercijalnim bankama, postat će operativan 13. travnja. Korisnici podataka bit će entitetske agencije za bankarstvo i komercijalne banke.

Svaki stanovnik RS dužan 393 eura

Prema iznosu kredita kod komercijalnih banaka u Republici Srpskoj od 471,92 milijuna eura svaki je građanin zadužen za 393,18 eura. Banke iz RS u inozemstvu imaju deponiranih 104,81 milijun eura, podaci su Agencije za bankarstvo RS. Štednja građana čini samo 61 posto odobrenih kredita. U RS više je kredita odobreno poduzećima (51 posto) nego građanima (43 posto). Od ukupnih kredita 4 posto otpada na javna poduzeća.