Najvećih šest banaka u Austriji drže manje kapitala i više se oslanjaju na uzajmljivanje kod financiranja vlastitog poslovanja nego njihovi konkurenti. Andreas Ittner, jedan od najviših dužnosnika austrijske središnje banke zadužen za nadzor banaka, kazao je kako velike banke u Austriji moraju dodatno ojačati svoje rezerve za rizik.

Banke, među kojima se nalaze Erste, Raiffeisen i Bank Austria grupe, koje sve posluju i u Hrvatskoj, imaju prosječnu adekvatnost kapitala od 9,4 posto. Petnaest međunarodnih banaka aktivnih u regiji ima, pak, prosječnu adekvatnost kapitala od 10,2 posto, istaknuo je Ittner, a prenosi Bloomberg. Adekvatnost kapitala je mjera stabilnosti banke, a izražava omjer iznosa vlastitog kapitala banke i njezinog kreditnog portfelja. Uz to, austrijske banke su odobrile kredite u visini 147 posto depozita koje drže, dok je taj omjer kod njihovih konkurenata 127 posto. Konkretno, to znači da se banke u Austriji u svojem poslovanju moraju više oslanjati na posuđivanje novca od drugih. Ittner napominje da je središnja banka Austrije u kontinuiranim pregovorima s tamošnjim bankama u kojima ih nastoji uvjeriti u potrebu prikupljanja novog kapitala. “U stalnim smo razgovorima s bankama oko tog pitanja”, kazao je Ittner. Ukupno, austrijske banke ostvaruju 60 posto konsolidirane neto dobiti izvan Austrije, odnosno u državama srednje i istočne Europe. Trećina njihove izloženosti je prema državama “višeg rizika”, napominje Ittner. On je ponovio i procjenu da banke u Austriji moraju prikupiti oko 10 milijardi eura kapitala do 2019. godine kako bi zadovoljile minimalne zahtjeve pod novim pravilima poznatim pod nazivom Basel III. Uz to, banke moraju i vratiti 5,9 milijardi eura državne pomoći. Među glavnim konkurentima austrijskih banaka u regiji nalaze se belgijska KBC grupa, francuski Société Générale, talijanska Intesa Sanpaolo i švedska Swedbank. Dobit koju su austrijske banke ostvarivale u istočnoj Europi snažno je porasla prije financijske krize, a Ittner napominje da središnja banka Austrije ne želi da se to ponovi. “Neograničeni rast bez odgovarajućih rezervi za rizike” je neprihvatljiv za banku, ističe Ittner.

Središnja banka

Bez vlastitog limita
Nova pravila za bankovnu regulaciju, poznatija pod imenom Basel III, zahtijevaju minimalnu adekvatnost kapitala od sedam posto i to od 2019. godine. U središnjoj banci Austrije zasad ne razmišljaju o postavljanju vlastite, više zahtijevane, razine kapitala kao što su to napravile sredinje banke Švicarske, Velike Britanije i Švedske.

I Volksbank u stres-testu
Najavljeni stres-test europskih banaka po prvi će puta, uz Erste i Raiffeisen grupu, ove godine uključivati i Österreichische Volksbanken, a u središnjoj banci ne žele procjenjivati hoće li banke zadovoljiti na testu ili ne.