Suočene s padom kamatnih prihoda i pritiscima na profite banke se osim dizanja kamatnih stopa na kredite oštro okreću uštedama u vlastitim kućama – štednji na računima za mobitele, papir, gorivo i zaposlenicima.

Aktivom najveća Zagrebačka banka u prvom tromjesečju povećala je troškove poslovanja (ne računajući kamatne i troškove provizija i naknada) na 431,9 milijun kuna, samo 6,2 posto usporedi li se brojka s istim razdobljem lani. U objašnjenju tih troškova na Zagrebačkoj burzi stoji napomena da je rast prije svega posljedica većih troškova osoblja, amortizacije i osiguranja depozita. U Privrednoj banci Zagreb još se oštrije pazilo na potrošnju: u prva tri mjeseca ti su se troškovi popeli na 332,1 milijun kuna, što će reći tek 4,8 posto više. S druge strane obje najveće banke zaradile su manje na račun kamata; Zaba 1,3 posto (565,6 milijuna kuna), a PBZ 3,9 posto manje (429,5 milijuna kuna).

Uštede na svim područjima
O rezanju troškova, kao strateškom načinu da pregrupiraju poslovanje u recesiji i pogoršanim tržišnim uvjetima, prva je progovorila Uprava Erste & Steiermärkische banke. Suočena s padom neto kamatnih prihoda koji su potonuli gotovo 43 posto troškovi su porasli 7,7 posto (iznosili su 236,8 milijuna kuna), a banka se pohvalila da je omjer troškova i prihoda u prvom tromjesečju poboljšan za više od dvapostotna boda. Za razliku od prve trojke koja je krenula oštro, u Raiffeisen banci poslovanje se racionalizira nešto drukčije. Brojke govore o rastu troškova od 15,3 posto (na 241,1 mil. kuna), no neto prihodi od kamata veći su za 10,7 posto (257,8 mil. kuna). U RBA kažu da se “većina mjera štednje odnosi na smanjenje materijalnih troškova i optimizaciju poslovnih procesa”, a zbog prijašnjih ulaganja u razvoj i edukaciju zaposlenika smanjenje ukupnih troškova tek se “neznatnim dijelom bazira na smanjenju troškova rada”. Uštede se odnose na restriktivniju upotrebu službenih vozila i mobitela.

Nove poslovnice
Tako je RBA menadžmentu smanjila plaće 5 posto, a najavljuju nova zapošljavanja, ali i otpuštanja zbog formiranja internog tržišta rada. Iako su se već mogle čuti glasine o valovima otpuštenih, iz banaka je nemoguće dobiti potvrde. U Ersteu kažu da štede “gdje god je to moguće” kako ne bi prebacivali teret na klijente te da ne bi bili prisiljeni na otpuštanja. “Nismo otpuštali zaposlenike niti smanjivali njihove plaće. Imajući u vidu situaciju na tržištu, odlučeno je da neće biti bonusa za upravu banke, a velika smanjenja bonusa očekuju se i za druge upravljačke linije i zaposlenike u 2009.”, kažu u Ersteu. U Hypo Alpe-Adria banci otpušteno je više od 200 zaposlenih zbog spajanja sa Slavonskom, no i da spajanja nije bilo, broj zaposlenih bi se smanjio zbog novog IT sustava. Štednje, čini se, neće biti ni na poslovnicama, Erste je ove godine otvorila tri, Splitska je najavila otvaranje njih čak 15, a RBA planira otvoriti još četiri nove poslovnice. Širenje najavljuju i u HAAB-u.