Težina krize i posljedice koje će ostaviti ozbiljna su nepoznanica u bankarskoj računici; stručnjaci okupljeni pri Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) na posljednjem su izvršnom odboru potegnuli pitanje moratorija na kredite. Tada su prisutni bankari, iako to nije bila tema sastanka, dotakli neizbježno pitanje hoće li građani pogođeni ekonomskom krizom biti u stanju vraćati kredite ili im treba pomoći moratorijem na otplatu, rekao je član Uprave Hypo Alpe-Adria banke Krešimir Starčević.

Dogovor na HUB-u
“To je bila rasprava bez zaključka, a pitanje se otvorilo zbog upita građana. Jedini zaključak koji je donesen jest da ako se budu poduzimali koraci u tom smjeru, to će se dogovarati kroz HUB koji će na sebe preuzeti svu komunikaciju”, kazao je Starčević. Kako neslužbeno doznajemo, samo pitanje zajedničkog usuglašavanja moratorija potegnula je jedna od većih banaka. No, većina banakra zasad na takve inicijative ne gleda blagonaklono jer je otplata građana još uvijek uredna. Čak i ako se situacija s otplatama pogorša, prije moratorija banke bi mogle sniziti kamatne stope.“Nikakvog tematskog sastanka u HUB-u nije bilo“, izričit je na naš upit bio direktor krovne udruge banaka Zoran Bohaček. “Svaki reprogram je individualna odluka banke, a to bi bilo teško zajednički riješiti u okviru HUB-a jer se svaka pojedinačna banka mora složiti“, kaže Bohaček dodavši da je “naplata kredita izvrsna i nema govora o aposlutnom oprostu otplate kredita”.

Individualna odluka
“Sustavno rješenje se može donijeti, no taj bi trošak u tom slučaju trebala pokriti Vlada“, istaknuo je Bohaček. Inače, zainteresirani za socijalnu dimenziju otplate kredita, sindikati su se obratili i središnjoj banci i guverneru Željku Rohatinskom od kojeg tek očekuju izjašnjavanje. No, na naš upit o problematici moratorija iz HNB-a su nam poručili da to pitanje ne mogu komentirati jer se radi o odlukama iz sfere poslovne politike banaka. Zasad je privremeno zaustavljanje otplata kredita pojedinačna odluka svake banke. Uglavnom sve banke nude mogućnost individualnog dogovora s klijentom ako zapadne u financijske teškoće uslijed gubitka posla, bolesti ili primjerice, ženama čija su primanja smanjena zbog porodiljnog dopusta. Dio banaka, doznajemo, priprema dvanaestomjesečni poček otplate stambenih kredita za klijente koji su dobili poslovno uvjetovani otkaz.

loši krediti

Građani dobri platiše
Iz većine banaka poručuju da se naplata kredita dosad nije ozbiljnije pogoršala, a oscilacije u naplati slične su kao prošle godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke za prošlu godinu banke su dosad nagomilale 12,2 milijarde kuna loših kredita (4,8 posto). Loši krediti po kreditnim karticama povećali se 30-ak posto u šest mjeseci.