Za čitavu četvrtinu pala je dobit banaka u prva četiri mjeseca godine – banke su od siječnja do travnja zaradile 1,06 milijardi kuna, što je 24,7 posto manje nego u istom razdoblju lani kada im je dobit iznosila 1,4 milijarde kuna, pokazuje agregirano mjesečno izvješće HNB-a za travanj.

Imovina banaka u travnju je pala izbrisavši sav oporavak u prethodna tri mjeseca – u odnosu na kraj ožujka aktiva banaka je pala za 960 milijuna kuna ili čak 0,2 kuna na 404,67 milijardi kuna, što je 3,04 milijarde kuna ili 0,74 posto manje nego krajem prošle godine. U odnosu na travanj prošle godine aktiva je smanjena za gotovo devet milijardi ili 2,2 posto. Inače, aktiva banaka rekord je dosegnula u svibnju 2012. kada je iznosila 414,97 milijardi kuna. 

Kupovali su se trezorci
Na pad aktive utjecao je naravno najviše pad kredita klijentima izvan financijskog sektora: kreditni portfelj smanjen je čak 12,25 milijardi kuna ili 4,44 posto na 263,67 milijardi kuna. U odnosu na kraj ožujka, krediti su, doduše povećani – za 1,86 milijardi kuna ili 0,7 posto. Ukupni krediti, uključujući i financijski sektor, smanjeni su 10 milijardi kuna ili 3,5 posto na 273,4 milijardi kuna.Banke su zato povećale ulaganja u vrijednosne papire za oko dvije milijarde kuna na 34,36 milijarde. Za gotovo dvije milijarde kuna, na 13,08 milijardi kuna povećana su i ulaganja u trezorske zapise Ministarstva financija. Kod pasive, ukupna vrijednost depozita je krajem travnja iznosila 281,4 milijarde kuna, što je 1,9 posto ili čak 5,5 milijardi kuna manje nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na kraj ožujka depoziti su smanjeni za 790 milijuna kuna ili za 0,3 posto. Krediti tvrtkama bilježe najznačajniji pad na godišnjoj razini – smanjeni su čak 11,8 milijardi kuna ili 10,44 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 100,9 milijardi kuna.

Pritom je ipak u većoj mjeri palo kreditiranje javnih trgovačkih društava: čak 13,8 posto na 22,4 milijarde kuna. Krediti tvrtkama u privatnom sektoru smanjeni su pak 9,5 posto na 78,5 milijardi kuna. No, krediti državi povećani su: čak 2,6 milijardi kuna ili 7,4 posto na 38,48 milijardi kuna. Pritom su krediti središnjoj državi povećani 7,8 posto na 35,2 milijarde kuna, ali Vlada nije dopustila jednaki tempo zaduživanja lokalnoj državi: njihovi su krediti povećani skromnijih 2,8 posto na 3,36 milijarde kuna. Kreditni portfelj prema stanovništvu smanjen je 1,9 posto ili 2,3 milijarde kuna na 122,2 milijarde kuna. Očekivano, najveći je pad kod kredita za kupnju automobila, koji su u godinu dana izgubili još trećinu: čak 32,3 posto ili gotovo 1,3 milijardi kuna te im se ukupna vrijednost spustila na 2,66 milijardi kuna. Portfelj gotovinskih nenamjenskih kredita povećan je pak 2,27 posto na 34,62 milijarde kuna, dok je portfelj stambenih kredita smanjen 1,6 posto na 60,93 milijardi kuna. 

Više štednje 
Građani su se manje zaduživali, ali više štedjeli: oročeni depoziti građana povećani su čak 6,4 milijarde kuna ili gotovo pet posto na 141,37 milijardi kuna, a i stanje na računima je bilo čak 6 posto bolje: krajem travnja ove godine bilo je 16,85 milijardi kuna na transakcijskim računima. Tvrtke u privatnom vlasništvu na računima su imale 16,5 milijardi kuna, što je čak 27,7% više, ali su oročena sredstva smanjili za 15 posto na 11,9 mlrd. kuna.