Hrvatska narodna banka neće odustati zahtjeva da od banaka traži veću pokrivenost loših kredita rezervacijama. Rezervacije nisu gubitak jer kad se oslobode doprinijet će jačanju banaka", poručio je bankarima zamjenik guvernera Relja Martić.

Hoće li to biti već od sredine godine, ili od 30. rujna kako se nagađa u bankarskim krugovima, Martić nije precizirao.Govoreći o aktualnim trendovima u bankarstvu na predstavljanju izdanja magazina Banka 'Hrvatska bankarska industrija' zamjenik guvernera je istaknuo da zahtjev HNB-a neće negativno utjecati na kreditiranje. Iako se u javnosti može čuti da banke ne kreditiraju dovoljno pa nema ni oporavka, s takvim stavom ne slažu se ni bankari ni središnja banka. Kredita ima dovoljno i bilo ih je tijekom krize; od izbijanja problema 2008. do kraja prošle godine zajmovi privatnom sektoru rasli su 15,2 posto, a jedino su Poljska, Slovačka i Bugarska nadmašile tu brojku. Negativne stope rasta kredita prvi puta su se pojavile u drugoj polovici 2012. 

Banke će pratiti ekonomiju
Treba gledati što i kako se kreditira, upozorava glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec. "Krediti u Hrvatskoj rasli su tijekom krize i podržavali gospodarstvo, no to nije bilo dovoljno za rast što pokazuju i primjeri drugih zemalja. Ni u budućnosti ne možemo očekivati visoki rast kredita, no banke će moći kreditno pratiti rast gospodarstva", rekao je. Martić je ponovio da dok se ranije rast temeljio na domaćoj potrošnji koju su financirali inozemni krediti, novi rast mora doći od izvoza koji se  mora financirati privatnim investicijama.

Nemotivirani vlasnici
Premda sa zadrškom, aktualni pokazatelji ukazuju da se realna ekonomija prelijeva na banke. Prosječna profitabilnost bankarskog sektora od 2008. bila je 4,8 posto što je zlatna sredina u usporedbi s drugim zemljama regije, no vrlo blizu prinosa na desetogodišnje obveznice države što vlasnike banaka ne motivira na veća ulaganja. Hrvatski građani su među najzaduženijima pa ni tu nema većeg prostora za rast, a iako depoziti rastu, banke su i dalje značajno oslonjene na sekundarno financiranje od matica. Ključni problem banaka su loši krediti; postotak od 13,8 posto smješta nas u sredinu, no pribroji li se tome još 2,4 postotna boda koliko je Hypo izdvojila u posebnu kompaniju van sektora jasno je da velike perspektive za razvoj bankarskog sustava nema, ocijenio je ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević. Do kraja godine nema mjesta očekivanjima o većem kreditnom zamahu unatoč ulasku u EU. Zdeslav Šantić iz Splitske banke smatra da će se građani nastaviti razduživati, a liberalizacijom bankarskog tržišta tvrtkama će se otvoriti novi izvori financiranja. Zbog veće konkurencije mogao bi se intenzivirati proces spajanja i preuzimanja manjih banaka.

Proces, a ne događaj
"Kad se govori o kamatnim stopama u EU ljudi očekuju europske kamate na kredite, a ostavili bi visoke kamate na depozite. Konvergencija kamata bit će proces, a ne događaj i ovisit će o uspjehu fiskalne konsolidacije i hoćemo li u kratkom roku pristupiti eurozoni te kada će nastupiti oporavak", prognozira Šantić. 

Pomoć države

Pogodovanje samo nekima

Da država vrati kamate na kredite u francima na početnu razinu pogodovala bi samo skupini građana koja se financijski neodgovornije ponašala od onih koji se zadužili, primjerice u kunama. Prvo treba vidjeti utjecaj ponudu i cijene stambenih kredita, prokomentirao je Šantić neslužbene najave iz Vlade.

INOVACIJA

Rješenje koje koristi zvuk za smanjenje boli i tjeskobe kod pacijenata

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi