Nakon ocjena da Hrvatska podupire ideju bankarske unije u Europi, ali da će pažljivo odvagnuti isplati li joj se ulazak, službeni Zagreb poslao je i konkretnu političku potporu projektu.

Vlada je na sjednici u četvrtak predložila pokretanje postupka za sklapanje sporazuma kojim će se buduće nacionalne uplate transferirati u Jedinstveni sanacijski fond. Podsjetimo, bankovna unija počiva na tri stupa, odnosno jedinstvena mehanizma: onom za nadzor banaka (SSM), za sanaciju banaka (SRM) te jedinstvenom sustavu osiguranja depozita. Sporazum koji Hrvatska namjerava potpisati o transferu doprinosa u sanacijski fond dio je uspostave jedinstvenog mehanizma za nadzor banaka (SRM). Sporazum ne znači i ulazak u bankovnu uniju već samo da će se najkasnije za osam godina novac koji će uplaćivati domaće banke prenijeti u europski fond. Njegov cilj je omogućiti restrukturiranje posrnulih banaka novcem vlasnika, a ne kao dosad poreznih obveznika.

Nakon što je na razini Unije dogovor o SRM-u postignut krajem ožujka i koji je obvezan za cijelu eurozonu, članice koje nemaju euro uključujući i Hrvatsku, dobile su rok da se do 22. travnja izjasne o sporazumu. "Potpisivanje sporazuma za Hrvatsku će proizvodit učinke tek ulaskom u eurozonu ili dobrovoljnim ranijim ulaskom u bankovnu uniju", poručuju iz Vlade. To ne znači da ne stiže novi trošak za domaće banke; u međuvremenu će one uplaćivati novac u nacionalno sanacijsko tijelo, a prema dobro upućenim izvorima Poslovnog dnevnika, iznos bi na godišnoj razini trebao biti "nešto niži" od iznosa koje uplaćuju Državnoj agenciji za osiguranje štednih depozita.