Hrvatska je među zemljama s najvišim kartičarskim naknadama: dok se u Europi plaća manje od jedan posto, u nas su najniže 0,82 posto, ali dosežu 1,45 posto.

Kad na snagu stupi uredba Bruxellesa o određivanju gornje granice, domaće prosječne naknade past će oko 80 posto kod Vise i oko 70 posto kod MasterCarda, istaknula je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). U karičarskom biznisu lepeza je tereta, od multilateralne naknade koje propisuju kartičarske kuće za međusobne transakcije banaka, naknade koje trgovci plaćaju bankama, do naknade koje korisnik plaća kartičaru poput upisnine, članarine, provizije za podizanje gotovine…

Najniža multilateralna naknada u Hrvatskoj je 0,82 posto za Maestro, najviša 1,45 kod Vise. Kad se uključe specifične kartice za kupnju goriva i avionskih karata, prosječna Visina naknada je 1,14 posto, dok su za Marstercard u rasponu od 0,97 do 1,37 posto. Usporedbe radi, u razvijenim europskim zemljama naknade za debitne kartice manje su od 0,8 posto.AZTN ističe da su naknade banaka trgovcima za korištenje kartica prosječno dvostruko više od naknada koje plaćaju banke međusobno.
 

To otežava ulazak na tržište, dovodi do izostanka konkurencije među kartičarima i do antikompetitivnoga određivanjem cijena. "Razumno je pretpostaviti da bi smanjenje iznosa multilateralne naknade dovelo do manje naknade trgovcima, što bi trebalo dovesti do nižih cijena proizvoda i usluga", ističe Agencija. Pocrtavaju da će ograničenje te naknade na 0,3 posto za kreditne te 0,2 posto iznosa transakcije za debitne kartice potaknuti njihovu upotrebu i smanjiti cijene. Udar na prihode banaka zbog nižih naknada trebao bi, barem djelomice, pokriti veći obujam kartičnih transakcija i uštede na manipuliranju gotovinom.