Jučerašnjim skokom vrijednosti dionica od 5,1 posto, Samsung Electronics je domaćim burzovnim indeksima omogućio postizanje novih (povijesnih) rekorda, ali se pritom ugurao i u vrlo ekskluzivan klub kompanija s tržišnom kapitalizacijom većom od 100 milijardi dolara. Usporedbe radi, u Aziji su trenutno smještene još samo tri takve kompanije – Toyota, Petrochina i Mitsubishi UFJ Financial Group, a uz Vodafone, Samsung je jedina ne-američka hi-tech kompanija koja u ovom trenutku vrijedi više od 100 milijardi dolara, dok se primjerice, Sony, nekadašnji lider u segmentu potrošačke elektronike, može pohvaliti s upola manjom tržišnom kapitalizacijom od korejskog rivala (otprilike kao i Motorola). Za još lakšu usporedbu može poslužiti podatak kako Samsung trenutno vrijedi koliko je ukupan BDP Pakistana. Uz adekvatnu strategiju i visoku profitabilnost prilično ambicioznih investicija, odličnu izvedbu svojih dionica tijekom prošle i početkom ove godine Samsung u velikoj mjeri duguje velikoj potražnji na američkom tržištu, te se jučerašnji skok može staviti u kontekstu šire, iznimno pozitivne reakcije investitora na svjetskim tržištima kapitala. Razlog je objava zapisnika sa posljednjeg sastanka FED-a u prosincu, na kojem se očito raspravljalo i o skorom završetku uzlaznog ciklusa kamatnih stopa.
Iako je još uvijek teško odrediti precizniji datum sastanka na kojem će monetarne vlasti odustati od daljnjeg povećavanja kamatnjaka, ulagači na Wall Streetu burno su pozdravili priželjkivani razvoj događaja, ignorirajući pritom i rastuće cijene nafte i neispunjena očekivanja po pitanju netom objavljenih makroekonomskih indikatora, stvorivši idealne uvjete za dominaciju optimista u Europi i Aziji. Međutim, situaciju je donekle smirila vijest o velikom potresu u Kaliforniji, ograničivši intenzitet rasta europskih burzovnih indeksa, dok o raspoloženju na azijskim burzama dovoljno govori podatak kako su regionalni indeksi tijekom jučerašnje trgovine ostvarili najveći rast vrijednosti u posljednja četiri mjeseca.

Dio zasluga za nešto slabiji intenzitet pozitivnog trenda na Starom kontinentu pripada i naftašima, koji su u velikoj mjeri postali žrtve akumulacije profita, nakon što se cijena sirove nafte spustila ispod razine od 63 dolara po barelu, slijedom završetka pregovora između Rusije i Ukrajine oko isporuke plina. No to nije zaustavilo OMV, jednog od najvećih europskih blue-chip winnera u prošloj godini (rast od oko 150 posto), na putu ka četvrtom uzastopnom pozitivnom danu, s jučerašnjim rastom od 1,5 posto, kojemu su se donekle uspjeli približiti samo Norsk Hydro i Statoil, uknjiživši rast od 0,9 posto. Ostali su uglavnom zaglavili na negativnom teritoriju, a bitno slabije, makar i dalje pozitivne rezultate, bilježile su i dionice rudarskih kompanija. Jedini izuzetak bila je Xstrata, zaradivši novih 3,2 posto rasta. Zahvaljujući najavama japanskih suparnika o povećanju proizvodnje uslijed visoke potražnje, visoko su kotirale i čeličane, koje je ovoga puta predvodio Arcelor, ostvarivši rast cijene dionica od 2,8 posto, dok je ThyssenKrupp porastao za 2 posto, a Corus za 1,3 posto.

Spekulacije o preuzimanju podigle Prudential

Špekulacije o mogućem preuzimanju u istaknutog su dobitnika promovirale i Prudential, drugog po veličini britanskog osiguravatelja, koji se rastom cijene od 2,8 posto (na 5,75 funti) domogao najviše razine od srpnja 2002. godine, dok su Siemensu pomogli pozitivni komentari UBS-a, kojom je ciljana cijena, uz nezaobilaznu BUY preporuku, pomaknuta sa 75 na 86 eura. Što je bilo dovoljno za dnevni skok dionica od 2,1 posto (na 74,7 eura).