Pokazatelji koji u nekoliko ključnih segmenata ilustriraju kako se između 2010. i 2015. odvijalo poslovanje industrije osiguranja svjedoče značajne oscilacije – na ukupno ugovorenoj premiji zabilježen je pad s 9,2 na 8,7 milijardi kuna.

Negativnom trendu ponajviše je kumovalo dramatično urušavanje premije na obveznim autoosiguranjima, posebice posljednje dvije godine nakon što je u rujnu 2013. startala liberalizacija cjenika. Kroz šest godina industrija je u tom ostala segmentu bez 857 milijuna kuna budući da je premija na obveznim autoosiguranjima smanjena s gotovo 2,9 milijardi kuna iz 2010. na tek dvije milijarde i devet milijuna kuna prošle godine. Još alarmantnije je što je između 2015. i 2013. na razini grupacije izgubljeno čak 940 milijuna kuna premije, s obzirom na to da je taj prihod osiguravatelja zapravo godinama kontinuirano rastao, uspon je trajao zaključno s 2013.

Kako medalja uvijek ima dvije strane, u ovom konkretnom slučaju ispada da su Hrvati profitirali u žestokoj tržišnoj utakmici društava koja nude obvezna autoosiguranja budući da im je unatrag dvije godine u lisnicama ostalo golemih 940 milijuna kuna, koliko su manje platili police za svoja motorna vozila. Gledaju li se, pak, konkretni iznose prosječne pojedinačne police na obveznim osiguranjima njezina se- cijena u šest godina spustila s 1488 na 993 kune. Pad je izraženiji promatraju li se izdvojeno posljednje dvije godine s obzirom na to da je prosječna cijena police u 2013. iznosila 1521 kunu i zapravo je te godine bila najskuplja uspoređuju li se cjenici kroz razdoblje državne neovisnosti.

Na dnu EU
Ovakvo golemo urušavanje premije na obveznim autoosiguranjima u kratkom dvogodišnjem razdoblju nije zabilježeno niti u ijednoj članici EU. Sve one imale su znatno laganije topljenje premije, kod svih je gotovo u pravilu uvođenje liberalizacije trajalo oko šest godina i sa za osiguravatelje značajno povoljnijim omjerom cijene prosječne police nego što je to u industriji osiguranja RH.   Dok su obvezna autoosiguranja rušila premiju istodobno je rasla ona ugovorena na životnim osiguranjima pa su ublažila konačnu sliku grupacije. Prošle je godine tako u odnosu na premiju iz 2010. na životnim osiguranjima ostvaren rast od 477 milijuna kuna, na više od 2,9 milijardi.

U proteklih šest godina radi ovakvih trendova promijenila se i ukupna slika, odnosno struktura premije. Godinama su obvezna osiguranja u ukupnoj premiji imala udjel oko 30% pa i veći, da bi lani tu poziciju prisvojila životna osiguranja. Prosječna premija po stanovniku 2003. iznosila tek 304 kune. Od tada kontinuirano raste pa je 2015. dosegnula 671 kunu. Iz godine u godinu je i sve veći broj isplata po isteklim ugovorima vlasnicima takvih. Primjerice, 2003. isplaćeno im je 185 milijuna kuna, da bi u 2010. taj iznos prvi puta preskočio magičnu granicu od milijardu kuna plus još 45 milijuna kuna, dok je lani isplćeno  1,6 milijardi kuna.  
 

Prije 12 godina industrija osiguranja ponudila je ovdašnjem tržištu i prve police za dobrovoljna zdravstvena osiguranja u čijoj lepezi najveći udjel ima dopunsko osiguranje. Radi nedorečenih zakonodavnih okvira ovaj se proizvod i dalje mukotrpno pozicionira pa ni premija nije ostvarila značajnije volumene. O problemima s kojima se branša suočava u nelojalnoj tržišnoj utakmici, budući da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje drži gotovo monopol u ovom segmentu, svjedoči i podatak da ovu vrstu police nude tek tri društva od njih 26. Tijekom proteklih šest godina premija na dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima kretala se između 238 i 329 milijuna kuna što je rekordni učinak ostvaren u 2015. 

Restrukturiranje sustava
Novi ministar zdravstva najavljuje restrukturiranje sustava u kojem bi velike promjene trebale biti vezane i uz dopunsko, odnosno dodatno zdravstveno osiguranje uz izjednačavanje uvjeta za pravedniju tržišnu.Kada je pak riječ o pozicioniranju pojedinih društava u promatranom razdoblju u prvi plan se svakako postavlja preuzimanje Baslera od strane Uniqa osiguranja pa je ovom integracijom Uniqa dobila vjetar u jedra koji ju je na ljestvici pogurao čak s 11. pozicije iz 2010. kada je ostvarila 239 milijuna kuna premije na 4. mjesto ljestvice iz 2015. uz premiju od 670 milijuna kuna. U skupini top pet društava po premije uz ovaj skok Uniqe paralelno se dogodio i pomak između Allianza i Euroherc osiguranja koji su zamijenili drugu i treću poziciju, s tim da se Allianz uspeo za stepenicu prema vrhu, a Euroherc c pokleknuo na treće mjesto ljestvice.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

U konkretnim brojkama Allianz je 2010. imao premiju od 983 milijuna kuna, a za 2015. ostvario je 1,19 milijardi kuna. Euroherc je 2010. zaključio s milijardu i dva milijuna kuna premije dok je u 2015. premija iznosila 819 milijuna kuna. I Jadransko osiguranje u spomenutom je razdoblju zabilježilo negativan premijski trend pa je u 2010. rezultat iznosio 641 milijun kuna što je bilo dostatno za četvrtu poziciju među 26 konkurenata dok je u 2015. premija pala na 522 zbog čega se društvo spustilo na šestu poziciju ljestvice. Spomenutih šest godina donijela su promjenu i kod nekadašnjeg društva Kvarner VIG koje je u 2010. imalo 511 milijuna kuna premije i 'sjedilo' je na petoj poziciji.

Društvo je u međuvremenu preimenovano u Wiener osiguranje i usputno je integriralo Helios osiguranje. Godinu 2015. Wiener je zaključilo s 563 milijuna kuna premije što mu je bilo dostatno da zadrži petu poziciju među top osigurateljima. Unatoč golemom padu premije kroz posljednjih šest godina Croatia osiguranje ostalo je neugroženo u zadržavanju liderske pozicije. To je društvo u 2010. ostvarilo 2,89 milijardi kuna premije dok je prošlu godinu zaključilo sa 2,31 milijardu kuna.