U Hrvatskoj posluje petnaest društava za upravljanje koja ukupno upravljaju s petdeset tri otvorena investicijska fonda. Pri razvoju fondovske industrije primjetno je da su na početku prevladavali fondovi koji svoju imovinu investiraju konzervativno. Prevladavali su novčani i obveznički fondovi. Vjerojatno su upravljači slijedili logično razmišljanje da će ulagači koji štede novac u banci radije investirati u konzervativne novčane i obvezničke fondove dok ne steknu neko osnovno povjerenje u poslovanje fondova. No polako su počeli razvoj konzervativnih fondova pratiti i sve brojniji mješoviti i dionički fondovi. U ovom trenutku u Hrvatskoj posluje 14 novčanih, 14 obvezničkih, 12 mješovitih i 13 dioničkih fondova u kojima je bilo krajem siječnja uloženih 9,6 milijardi kuna. Zanimljivo je da je samo u prošlih šest mjeseci s poslovanjem započelo čak četrnaest novih fondova (2 novčana i po četiri dioničkih, mješovitih i obvezničkih). Ulagači pomno prate kretanje cijene udjela novih fondova i često ih novi fondovi zbune, odnosno pružaju im neku nesigurnost. Naime, za svaki fond koji je tek počeo s poslovanjem ne može se znati kako će krenuti i kakve će prinose ostvariti, stoga ćemo pogledati rezultate koje su postigli novi fondovi.

Aureus I PBZ Equity najjači
Potrebno je napomenuti da svaki fond i svaki upravljač fonda ima određene načine i strategije koje upotrebljava kako bi postigao što bolje prinose. Do sad se je pokazalo da su najveće priljeve sredstava – uplate imali oni fondovi koji su stvarali u određenoj kategoriji (dionički, mješoviti, obveznički, novčani) najviše prinose. Zato što zbog različite strukture ulaganja nije korektno direktno uspoređivati prinose konzervativnih i agresivnijih fondova, analizirat ćemo svaku kategoriju posebno. U proteklih šest mjeseci PBZ, Erste, HPB i Aureus invest osnovali su dioničke fondove. PBZ Equity je u šest mjeseci poslovanja napravio 18,6 posto, a samo u ovoj godini 8,7 posto prinosa. Aureus Equity je u tri mjeseca poslovanja napravio prinos od 20,5, a u ovoj godini 8 posto. Oba fonda su od samog osnutka krenula u plus. HPB Dionički i Erste Adriatic Equity su na početku krenuli prema dolje, ali su se brzo oporavili i do danas su 3,1, odnosno 5,2 posto u plusu. Krajem siječnja su ti dionički fondovi upravljali imovinom od 137,8 milijuna kuna, odnosno 16,4 posto ukupne imovine dioničkih fondova. Ako bi u svaki od četiri nova fonda kod osnivanja uplatili po 1000 kuna, danas bi vaša imovina iznosila 11,7 posto više od uloženog, odnosno iznosila bi 4468 kuna. Mješovite fondove osnovali su HPB, OTP, KD i Ilirika Investments. HPB i OTP još u 2005. godini, a KD i Ilirika u drugoj polovici siječnja ove godine. Među njima po prinosu u ovoj godini na prvom je mjestu tek mjesec dana stari Ilirika JIE Balanced fond s prinosom od 5,71 posto, slijedi HPB Global (4,16 posto), OTP uravnoteženi (3,92 posto) i KD Balanced (1,37 posto). Krajem siječnja navedeni fondovi upravljali su s 38,2 milijuna kuna. Ako ste kod osnivanja u svaki od fondova uplatili po 1000 kuna, danas bi vaša imovina bila 6,01 posto veća i iznosila bi 4240 kuna. Najveći prinos u ovoj godini među mješovitim fondovima bilježi ST Balanced (10,84 posto). Odmah na drugom mjestu je novi Ilirika JIE Balanced (5,71 posto).

Dobri prinosi
Novoosnovani obveznički fondovi, ne stariji od šest mjeseci, jesu ST US$ Bond, HPB obveznički i OTP euroobveznički te Global bond. Po prinosu je na prvom mjestu ni mjesec dana stari Global Bond (2,34 posto), slijedi HPB obveznički (1,47 posto) i ST US$ Bond i OTP euroobveznički sa po 0,58 i 0,50 posto prinosa. Ukupno ti fondovi upravljaju sa 45 milijuna kuna, odnosno sa 3 posto ukupne imovine svih obvezničkih fondova. Najveći prinos u 2006. godini među obvezničkim fondovima postigao je KD Adria Bond sa 3,20 posto prinosa.

Iztok Likar, urednik portala www.hrportfolio.com

Izvrstan start novčanog fonda HPB-a

Osnovana su i dva nova novčana fonda. HPB novčani u ovoj je godini napravio zavidnih 1,45 posto, što je i najviše među novčanim fondovima, a OTP novčani 0,38 posto. Prinosi kod novčanih i obvezničkih fondova zbog konzervativnog sigurnog ulaganja manji su u usporedbi s mješovitim i dioničkim fondovima. Imovina dviju nova fonda iznosila je krajem siječnja 80, 3 milijuna kuna, odnosno 1,7 posto imovine novčanih fondova.