Njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila je preispitati ulogu Europske investicijske banke (EIB). Time u njemačkoj izbornoj godini Merkel pokušava osvojiti treći mandat boreći se za maksimalno ograničenje izloženosti svojih birača prema posrnuloj europskoj ekonomiji, piše Bloomberg.

Tako je prošloga tjedna na EU summitu odbila popustiti oko tog europskog mehanizma za projektno financiranje kojim bi čelnici južnijih članica potaknuli svoja posrnula gospodarstva. Istodobno jaču ulogu EIB-a traži, primjerice talijanski premijer Enrico Letta koji je izjavio da "Europa treba proaktivniji EIB". 

Politička previranja 
Merkel je, pak, poručila da je uloga EIB-a u poticanju gospodarstva i borbi za veću zaposlenost mladih nešto "što se samo može sanjati". Jasno je poručila je da se mora pronaći način kako konkretno potaknuti ekonomiju. Njezin napad na EIB odraz je, piše Bloomberg, političkih borbi koje se među europskim liderima vode od 2009. godine kada je Grčka kolabrirala i time izazvala europsku financijsku krizu. A upravo su njemački porezni obveznici bili su najveći spasitelji posrnulih država, što od prvoga dana kancelarka Merkel pokušava svesti na minimum. Sada joj je, prilikom pohoda na treći mandat, cilj spriječiti nova, potencijalno jako skupa iznenađenja iz Bruxellesa. Čelnik EIB-a, inače bivši njemački ministar za europske poslove, Werner Hoyer kazao je kako se banka "zalaže i podržava svaku novu inicijativu koje bi ponovno potaknula gospodarstva i zaposlila mlade ljude. Naime, vlade EU članica prije godinu dana su se obvezale da će u EIB upumpati dodatnih deset milijardi eura kako bi Europska investicijska banka proširila mogućnost kreditiranja za 60 milijardi eura između 2013. i 2015. godine. Budući da EIB ulaže samo u one projekte koji imaju i druge izvore financiranja, računalo se na to da će ukupna kreditna snaga iznositi 180 milijardi eura. Iako su vlade "dostavile" svojih deset milijardi, EIB je tek počeo s kreditiranjem. 

Hrvatska postala dioničar
Previranja oko EIB-a zahuktala su se u trenutku kada je ulaskom u Europsku uniju dioničarom postala i Hrvatska. Najveći vlasnici te investicijske banke banke su, inače, Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija, s identičnim udjelima od po 39,2 milijarde eura. Najmanji je dioničar Malta s udjelom od 102,7 milijuna eura. Udio zemalja članica Europske unije u kapitalu banke temelji se na udjelu njihovog BDP-a u odnosu na BDP Europske unije u vrijeme pristupa toj asocijaciji. Prema projekcijama Eurostata, hrvatski BDP trebao bi ove godine iznositi 44,24 milijarde eura, što odgovara 0,33 posto BDP-a 28-člane Unije. EIB je prisutan u Hrvatskoj od 2001. godine i do sada je odobrio ukupno 3,25 milijardi eura kredita u važnim sektorima gospodarstva, u rasponu od temeljne prometne infrastrukture, zaštite okoliša i energetike do industrije i usluga. Čak 48 posto odobrenih kredita bilo je usmjereno na potporu malim i srednjim poduzećima, navodi se u priopćenju te banke koji je poslano u sklopu čestitke na ulasku Hrvatske u EU.Hrvatska je bila prva zemlja koja je i prije ulaska u EU primala besplatnu savjetodavnu pomoć EIB-a pri izradi projekata za korištenje novca iz europskih kohezijskih i strukturnih fondova u sklopu inicijative JASPERS. Inicijativu su 2011. pokrenuli Europska komisija, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i njemačka razvojna banka KfW.