EN DE

Andrej Bajuk: Pregovori s KBC-om nisu prekinuti

Autor: Josip Jagić
29. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Belgijci tvrde da o tome nemaju pojma i da će u roku od pola godine prodati udjel

Pregovori Slovenije s belgijskom bankarskom grupom KBC oko povećanja udjela u Novoj ljubljanskoj banci još nisu završeni. Barem tako tvrdi slovenski ministar financija Andrej Bajuk, koji je u razgovoru za ljubljansko Delo izjavio: “Više sam vam već puta rekao da se pregovori s našim partnerima nastavljaju i dok god traju, svoje stajalište ne želim javno iznositi. Mislim da to svatko može razumjeti”. S druge strane, u KBC-u nemaju pojma o nastavku pregovora. O istom nesporazumu prvi čovjek KBC-a u Sloveniji Andre Bergen nedavno je rekao kako je udjel KBC grupe u Novoj ljubljanskoj banci ponuđen na prodaju i kako bi bio iznenađen ako bi nakon šest mjeseci KBC još bio u posjedu i manjinskog udjela u NLB-u. Prema povjerljivim informacijama, Bergen će na sjednici nadzornog odbora zakazanoj za sljedeći mjesec odstupiti, a s njim odlazi i Christian Defrancq. Sa slovenske strane iz NO-a odlaze državna tajnica Andrijana Starina Kosem i Marko Rus. Novi članovi NO-a trebali bi postati John Arthur Hollows i Jan Vanhevel s belgijske strane, te Katja Božič i Tomaž Rotar sa slovenske strane. Na skupštini bi trebala biti razdijeljena i prošlogodišnja bilančna dobit NLB-a u iznosu 5,8 milijardi dolara, dok bi bruto dividende trebale iznositi 605 tolara po dionici. Zadržana dobit, koja je posljedica prijelaza na međunarodne računovodstvene standarde, i iznosi skoro 40 milijardi tolara, trebala bi ostati dijelom kapitala banke, koji se uzima u obzir pri izračunu kapitalne adekvatnosti. KBC je kao strateški investitor u NLB ušla u proljeće 2002. godine, a za svoj udjel platila je 435 milijuna eura. Kad su ulazili u vlasničku strukturu banke, Belgijanci su se obvezali do kraja prošle godine ne povećavati svoj udjel u NLB-u, nakon čega su užurbano počeli pregovori o povećanju udjela, na što je Slovenija ispočetka načelno pristala, ali je taj stav naprasno promijenjen, na nezadovoljstvo Belgijanaca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pregovori Slovenije s belgijskom bankarskom grupom KBC oko povećanja udjela u Novoj ljubljanskoj banci još nisu završeni. Barem tako tvrdi slovenski ministar financija Andrej Bajuk, koji je u razgovoru za ljubljansko Delo izjavio: “Više sam vam već puta rekao da se pregovori s našim partnerima nastavljaju i dok god traju, svoje stajalište ne želim javno iznositi. Mislim da to svatko može razumjeti”. S druge strane, u KBC-u nemaju pojma o nastavku pregovora. O istom nesporazumu prvi čovjek KBC-a u Sloveniji Andre Bergen nedavno je rekao kako je udjel KBC grupe u Novoj ljubljanskoj banci ponuđen na prodaju i kako bi bio iznenađen ako bi nakon šest mjeseci KBC još bio u posjedu i manjinskog udjela u NLB-u. Prema povjerljivim informacijama, Bergen će na sjednici nadzornog odbora zakazanoj za sljedeći mjesec odstupiti, a s njim odlazi i Christian Defrancq. Sa slovenske strane iz NO-a odlaze državna tajnica Andrijana Starina Kosem i Marko Rus. Novi članovi NO-a trebali bi postati John Arthur Hollows i Jan Vanhevel s belgijske strane, te Katja Božič i Tomaž Rotar sa slovenske strane. Na skupštini bi trebala biti razdijeljena i prošlogodišnja bilančna dobit NLB-a u iznosu 5,8 milijardi dolara, dok bi bruto dividende trebale iznositi 605 tolara po dionici. Zadržana dobit, koja je posljedica prijelaza na međunarodne računovodstvene standarde, i iznosi skoro 40 milijardi tolara, trebala bi ostati dijelom kapitala banke, koji se uzima u obzir pri izračunu kapitalne adekvatnosti. KBC je kao strateški investitor u NLB ušla u proljeće 2002. godine, a za svoj udjel platila je 435 milijuna eura. Kad su ulazili u vlasničku strukturu banke, Belgijanci su se obvezali do kraja prošle godine ne povećavati svoj udjel u NLB-u, nakon čega su užurbano počeli pregovori o povećanju udjela, na što je Slovenija ispočetka načelno pristala, ali je taj stav naprasno promijenjen, na nezadovoljstvo Belgijanaca.

Autor: Josip Jagić
29. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close