Dok se čekalo hoće li Federalne rezerve nastaviti s agresivnim dizanjem ključne kamate za 75 postotnih bodova, glavno pitanje je hoće li američka monetarna vlast uspjeti s mekim prizemljenjem gospodarstva.

Uoči odluke iz Feda vladala je tišina, no analitičari su očekivali da se najnovijom korekcijom federalna depozitna stopa vrati na 2,4 posto, neutralnu razinu na kojoj se smatra da središnja banka ne provodi politiku pomaganja ekonomije jefini(ji)m novcem, piše Reuters.

Nagomilani stres
To bi označilo jedan od najbržih zaokreta u monetarnoj politici u SAD-u budući da je prije samo četiri mjeseca stopa bila blizu nule i Fed mjesečno otkupljivao milijarde dolara obveznica. Snažno stezanje ponude novca još nije donijelo konkretnijeg pomaka u snižavanju inflacije, no jest nagomilalo stres diljem ekonomije koji bi, prijeđe li točku pucanja, zemlju gurnuo u recesiju.

S obvezničkog tržišta stižu signali povećane vjerojatnosti recesije. Prinosi na 2-godišnje trezorske zapise premašili su one s dospijećem na 10 godina što signalizira gubitak povjerenja u kratkoročni rast, kao i da će Fed relativno brzo ponovno rezati kamatne stope. Dobre vijesti ne stižu ni od potrošača.

Zbog inflacije potrošači mijenjaju navike, pa je Walmart snizio prognoze dobiti. Upravo se Walmart, zbog snažne prisutnosti na tržištu maloprodaje, smatra pouzdanim indikatorom ponašanja američkih potrošača.

S obvezničkog tržišta stižu signali povećane vjerojatnosti recesije/REUTERS

Iz Walmarta ističu da je inflacija prisilila potrošače da troše više na hranu i gorivo umjesto na skuplje proizvode poput elektronike i odjeće. Proizvođač automobila General Motors objavio je da je usporio zapošljavanja i odgodio planiranu potrošnju da stvori štit u slučaju snažnijeg usporavanja.

Američki BDP u drugom kvartalu mogao bi prema očekivanjima porasti, a idućeg tjedna čekaju se podaci s tržišta rada koji bi trebali trebali otkriti je li i u srpnju nastavljen rast zaposlenosti.

Federalne rezerve ovog tjedna neće izaći s novim makroekonomskim projekcijama, no tržište čeka obraćanje predsjednika Feda Jeromea Powella iz kojeg će iščitavati moguće daljnji poteze. Izgledno je da će Powell najaviti novu rundu podizanja stope u rujnu, a hoće li to biti ponovno 75 baznih bodova ili usmjerenijih 50 bodova ovisit će o najsvježijim brojkama o inflaciji.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Teška artiljerija
Rast cijena u lipnju je premašio 9 posto na godišnjoj razini što je, kaže glavni ekonomist Pantheon Macroeconomicsa Ian Sheperdson pokazatelj da “Fed neće usporiti tempo podizanja kamatnjaka dok se ne uvjeri da je inflacija napravila zaokret”. Stručnjaci Feda proteklih su mjeseci izlazili u javnost s mišljenjima da je inflacija dosegnula vrhunac da bi ih potom brojke s terena brzo demantirale.

Stopa inflacije preko Atlantika trenutno nekoliko puta premašuje ciljanu razinu, pa je središnja banka prisiljena posegnuti za “teškom artiljerijom” podizanja referentne stope za tri četvrtine postotka, neviđenim od 1994, uz obećanje novog zaoštravanja nakon ljeta.

Dio ekonomista, međutim, upozorava na mogućnost pogreške zbog jednostavne činjenice da podaci o kretanju cijena kasne. U tom bi slučaju Fed zaoštravao monetarno stezanje i ponudu novca u trenutku kada ekonomija već usporava.

Dosadašnji potezi već rezultirali rastom prosječne fiksne kamatne stope na 30-godišnji hipotekarni kredit s razine ispod 3 posto na 5,5 posto, a prodaja nekretnina za stanovanje pala na najnižu razinu od izbijanja pandemije.

U naredna dva mjeseca, do sastanka 20. rujna, tamošnja središnja banka imat će jasniju makro sliku cijena, potrošnje, proizvodnje poduzeća, radnih mjesta i niza drugih. Smanje li se inflatorni pritisci do tada, otvorit će se put da uspori tempo korekcije ponude novca.