Kriza američkoga gospodarstva potaknula je vlasnike manjih trgovina i benzinskih postaja da zajednički od Kongresa zatraže intervenciju zbog visine naknada koje banke naplaćuju za korištenje kreditnih kartica.

Kritizirajući banke, u malim trgovinama kažu da banke toliko zarađuju od kartičarskih naknada da kreditne kartice odobravaju i klijentima koji ne mogu plaćati svoje obaveze, jednako kao što su prije davale hipotekarne zajmove lošim platišama, objavio je Bloomberg. Iz udruge koja okuplja gotovo tri milijuna benzinskih postaja, ljekarni, supermarketa i drugih manjih trgovina tvrde da količina podijeljenih kartica poprima razmjere drugorazrednih hipotekarnih kredita te da “bi se sustav trebao ispraviti prije nego što se budu morale spašavati nove banke”. Trgovci očekuju od Kongresa da pitanje naknada stavi na dnevni red na sljedećem zasjedanju predviđenom za siječanj. Zahtjev trgovaca je da ih se izuzme iz antimonopolske regulative kako bi mogli ujedinjeni lakše pregovarati s bankama visinu naknade. Sličnu inicijativu mali trgovci već su jedanput pokušali provesti, no ideja je završila neuspješno. Pravni odbor Kongresa u srpnju je inicijativi dao zeleno svjetlo, no od tada nije uspjela doći na red nijednog od domova parlamenta. U SAD-u kartičarska naknada uobičajeno iznosi od jedan do dva posto kupovne cijene. Naknadu banci izdavatelju kartice plaća banka kod koje posluje trgovina koja potom troškove naknade prebacuje na trgovinu, a visina naknada razlikuje se od banke do banke. Prozvane banke i kartičarske kompanije pak odgovaraju da je upravo zahvaljujući naknadama trgovinama i svim prodajnim mjestima zajamčeno plaćanje u slučaju da vlasnici kreditne kartice bankrotiraju. Da su naknade toliko visoke, trgovci ne bi kartice primali u mjeri kao što to čine, uzvraćaju banke. Napominju kako naknade pokrivaju operativne troškove te da su im zaštita od prijevara i propasti. Jedan od najvećih izdavača kartica u SAD-u je Citigroup koji je prošlog tjedna dobio državni paket pomoći uključujući i 20 milijuna dolara gotovine. Druga dva najveća kartičara, Bank of America i JP Morgan Chase, bili su u grupi devet financijskih institucija koje su od države dobile ukupno 125 milijardi dolara pomoći.Banke i njihova udruženja u međuvremenu su osnovali ‘koaliciju’, Electronic Payments Coalition, kako bi se suprostavili zahtjevima trgovaca. Oni tvrde kako je trgovcima jedina namjera sniziti svoje troškove. No trgovci uzvraćaju kako banke ne izdaju kartice, odnosno ne odobravaju kredite po karticama na osnovi mogućnosti vraćanja tih kredita nego tek kako bi zaradile na raznim naknadama koje se naplaćuju pri korištenju kartica.