Umjetna inteligencija sve se brže uvodi u poslovanje, ali njezina primjena ne donosi automatski i veću zaradu. Dok pojedine kompanije već bilježe rast prihoda i smanjenje troškova, mnoge još pokušavaju utvrditi što su dobile ulaganjima u novu tehnologiju. Unatoč tome, planovi zapošljavanja već se mijenjaju, a najveće promjene mogli bi osjetiti oni koji tek započinju karijeru.

prehovori o plaćama

Nova ponuda za gotovo 60.000 zaposlenih: Vlada nudi povećanje osnovice od 3 posto u 2027. i još 3 posto u 2028.

Na to upućuje i Marshova analiza, koja objedinjuje nalaze nekoliko međunarodnih istraživanja o utjecaju umjetne inteligencije na poslovanje i zapošljavanje.

Sve manje mjesta za početnike

„Čak 74 posto izvršnih direktora planira zadržati postojeći broj zaposlenih ili ga smanjiti tijekom sljedeće jedne do dvije godine. Godinu ranije takve je planove imalo 67 posto ispitanika”, ističe dr. Stefan Mauersberger, voditelj razvoja poslovanja u području upravljanja talentima u Marshu.

Posebno je izražena promjena u planovima za početničke pozicije. Njihov broj namjerava smanjiti 43 posto direktora, u usporedbi sa 17 posto godinu ranije. Istodobno 49 posto direktora velikih kompanija prilagođava radna mjesta i poslovne procese mogućnostima umjetne inteligencije.

Takvi planovi ne znače da će sve kompanije krenuti u otpuštanja niti da je umjetna inteligencija jedini razlog promjena. No otvaraju ključno pitanje budućnosti tržišta rada: kako će budući stručnjaci stjecati iskustvo ako tehnologija preuzme dio početničkih poslova na kojima su ga dosad stjecali?

Ulaganja rastu, ali povrat je teško izmjeriti

„Čak 80 posto ispitanih zaposlenika koristi umjetnu inteligenciju na poslu barem jednom tjedno, a 61 posto kompanija prešlo je fazu pilot-projekata i krenulo prema široj primjeni novih tehnologija”, kaže Mauersberger.

Ipak, 53 posto izvršnih direktora smatra da je još prerano procijeniti povrat ulaganja u umjetnu inteligenciju, u usporedbi s 41 posto godinu ranije. Unatoč tome, 61 posto financijskih direktora očekuje povećanje ulaganja svojih kompanija u AI do 20 posto tijekom sljedeće godine.

Jedan od problema jest što kompanije često nemaju jasan plan kako iskoristiti vrijeme koje zaposlenici uz pomoć novih alata uštede. Tek osam posto ima utvrđena pravila o tome što se događa s oslobođenim vremenom, dok je u 54 posto slučajeva odluka prepuštena zaposlenicima.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

korporativne obveznice

Koykan predstavio investicijsku platformu, u mjesec dana već dobili dva milijuna eura interesa

Drugim riječima, brže obavljanje posla ne znači automatski i financijsku korist. Ona nastaje tek kada se ušteđeno vrijeme iskoristi za dodatni posao, bolju uslugu, razvoj novih proizvoda ili smanjenje troškova.

Prebrza otpuštanja mogla bi se skupo platiti

Smanjivanje broja zaposlenih pritom nosi i rizik koji se u početnim izračunima ušteda lako može previdjeti.

„Prema Gartnerovoj prognozi, do 2029. godine 30 posto zaposlenika otpuštenih zbog zamjene umjetnom inteligencijom moglo bi ponovno biti zaposleno, često uz veće troškove”, objašnjava Mauersberger.

Problem nastaje kada kompanije smanje broj radnika prije nego što utvrde koje poslove tehnologija doista može preuzeti. Time riskiraju gubitak znanja i iskustva koje će poslije morati skupo nadoknađivati. Gartner zato upozorava da bi kompanije koje umjetnu inteligenciju promatraju isključivo kao način smanjivanja troškova mogle zaostati za konkurentima koji uštede ulažu u inovacije i razvoj zaposlenika.

„Umjetna inteligencija može nam uštedjeti sate rada, ali neće sama odlučiti što ćemo s tim vremenom. Ako svaku uštedu odmah pretvorimo u smanjenje broja zaposlenih, možda ćemo kratkoročno poboljšati rezultate, ali dugoročno ostati bez znanja i ljudi koji su nam potrebni za razvoj poslovanja”, ističe Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsh Hrvatska, dodajući da je posebno važno ne zatvoriti vrata mladima koji tek ulaze na tržište rada.

„Ne možemo očekivati iskusne stručnjake za pet ili deset godina ako im danas ne pružimo priliku da to iskustvo steknu”, naglašava.

Uprave i zaposlenici različito vide promjene

Uz financijske rizike, kompanije se suočavaju i s problemom povjerenja. Dok 37 posto rukovoditelja smatra da je vodstvo njihove kompanije jasno odredilo ciljeve primjene umjetne inteligencije i o njima obavještava zaposlenike, među zaposlenicima bez rukovodećih funkcija samo 11 posto smatra da su ti ciljevi jasno postavljeni.

Velik je raskorak i u procjeni potrebe za dodatnim obrazovanjem. Samo 40 posto izvršnih direktora smatra da će zaposlenicima u idućih pet godina trebati znatnije usavršavanje ili prekvalifikacija, dok među zaposlenicima to očekuje čak 98 posto ispitanika.

Razlike postoje i u očekivanjima od poslovnih lidera. Dok rukovoditelji najviše vrednuju sposobnost prepoznavanja rizika, provedbu strategije i odgovornost, zaposlenici od svojih nadređenih prije svega očekuju empatiju, komunikaciju i iskrenost.