OSIJEK – Osnutak Agrobanke neiscrpna je tema hrvatskih političara, ali i ideja koja već tri godine čeka svoje oživotvorenje. Njezin idejni začetnik, ekonomist Većeslav Rački, aktualni stečajni upravitelj osječke Gradske banke, u svojem je naumu odlučio biti dosljedan. Uvjeren je kako njegova ideja mora profunkcionirati jer ono što je napravljeno, kaže, vrlo je teško srušiti. O svemu, ipak, sam Rački, trenutno ne želi puno govoriti jer, napominje, ima gospodarski konsenzus. Što se događa s njegovim projektom, uskoro bi se trebalo doznati, kako najavljuje, na koferenciji za novinare.

Poljoprivredni holding
Spremno će tek navesti agrumente za osnutak Agrobanke.“Ovdje se lomi niz pitanja. Prvo je pitanje nacionalnih i stranih banaka. U tijeku je tema reizbora guvernera HNB-a, a ako dođe do promjene, vjerojatno će doći i do promjene u državnim ciljevima. No, kada govorimo o Slavoniji, koja definitivno zaostaje, ona se može pokrenuti samo ciljanom strategijom i politikom, uz jasan protok kapitala. Za pokretanje slavonskoga gospodarstva bit će potreban partner banka koja će provoditi, sukladno ciljevima, strategiju razvoja regije u poljoprivredi”, tumači Rački koji druge banke vidi kao “banke općega tipa koje trče za svojim profitom” što smatra normalnim. No, kako kaže, one rade i istovremeno odnose dividende u inozemstvo dok bi dividende Agrobanke ostale u funkciji razvoja poljoprivrede. Po njegovu mišljenju neće samo to Agrobanku razlikovati od drugih banaka. ”Agrobanka bi trebala poslužiti kao epicentar razvoja Slavonije, odnosno kroz nju bi trebao nastati “slavonski Agrokor” – holding u poljoprivredi. Profit bi trebao ostati unutar ciljeva poljoprivrede, a ne unutar države. To je ta velika razlika”, tvrdi Rački koji si slijedom toga postavlja pitanje što bi drugo trebalo biti u Slavoniji i Baranji, ako ne banka za agrar. Rački, također, ne želi apostrofirati političke stranke koje podržavaju njegov projekt jer, kako kaže, onda bi neke mogle misliti da ih promovira, a neke odbacuje. No, dodaje kako se iz javnosti može iščitati koje su sve stranke u Slavoniji na liniji stvaranja Agrobanke.“Ja znam koje su to stranke, ali je samo pitanje u čijem programu je ovo kao jedna programska orijentacija”, otkriva Rački koji misli da je u otvaranju bankarskih pitanja “dosta usamljen čovjek” jer se svi, kaže on, manje‡više drže onoga “frula za pojas”, a on misli, da sa svojom dobi, znanjem i iskustvom, može nešto učiniti za Slavoniju.

Novca ima
Ostaje i dalje pri tome da se Agrobanka može osnovati za petnaestak dana jer bi ona “niknula” na temeljima kapitala Gradske banke u stečaju koja raspolaže svim potrebnim resursima i prostorom vrijednim više od 300 milijuna kuna. Samo prošle godine Gradska banka u stečaju ostvarila je između 10 i 11 milijuna kuna dobiti, pa se Rački pita nije li to dovoljan razlog da se razmisli kako da ta banka ostane živa? Inače, stečaj nad Gradskom bankom Osijek, koja se nalazila u većinskom vlasništvu Antuna Novalića i bila u sklopu njegova tadašnjeg koncerna Novalić, otvoren je 3. svibnja 1999. godine. Uoči Božića 1998. godine predsjednik Uprave Gradske banke Ivan Patarčić uputio je otvoreno pismo u kojemu je objavio da banka više ne može izvršavati svoje obveze i isplaćivati komitente čime je, zapravo, objavljen bankrot. Godinu dana poslije počelo je i suđenje Antunu Novaliću i desetorici njegovih bliskih suradnika na Županijskom sudu u Osijeku koje još uvijek traje. Optužnica ih tereti da su od 1996. do 1999. godine zloupotrijebili položaj i ovlasti u Gradskoj banci i drugim povezanim poduzećima, tadašnjega koncerna Novalić, stekavši pri tome protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna.

Projekt, barem verbalno, podupire i Mesić
Predsjednik RH Stjepan Mesić, za kojega se spominje da daje podršku projektu Agrobanke, za svojega prekjučerašnjeg posjeta Osijeku, istaknuo je kako se on, ali i vodstvo Osječko-baranjske županije zalaže za stvaranje financijskog potencijala koji može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo u Slavoniji i Baranji.“Bez financijskog potencijala je to sigurno nemoguće. Mi možemo doći i do europskih sredstava, ako iskoristimo ono čime danas raspolažemo. Slavonija je bila najbogatija naša pokrajina, na žalost, to je sada povijest, ali se stvar može okrenuti. Neke činjenice koje su nam bile poteškoća, a to je još i sada dio, su minirana područja, koja kada se oslobode mina, mogu biti sjajna prilika za proizvodnju zdrave hrane. Tu Europa može imati svoje interese”, rekao je Mesić.