Na izmaku godine uobičajeno se analiziraju rezultati poslovanja za proteklu i izrađuju planovi za sljedeću godinu. Nakon recesijske 2009. glavno je pitanje hoće li uvjeti poslovanja na hrvatskom tržištu u 2010. godini biti bolji?

Podsjetimo se na neizvjesnost koja je prevladavala na početku godine. Svjetski financijski sustav se raspadao, tržišta novca i kapitala zatvarala, a međunarodna razmjena je oštro padala. Nije se moglo predvidjeti hoće li dotad neviđena količina novca koje su središnje banke i vlade vodećih zemalja uložile za spas svjetskoga financijskog sustava rezultirati povratom povjerenja i normalizacijom tržišnih procesa, ili će svijet potonuti u dugotrajnu depresiju. Prognoze tržišnih kretanja bile su nepouzdane već nakon proteka jednog mjeseca. Danas, nakon uspješne konsolidacije svjetskih financija uočavamo trend normalizacije tržišta. Također možemo s visokom dozom pouzdanosti prognozirati svjetska gospodarska kretanja za predstojećih dvanaest mjeseci. Nazire se okončanje recesije, ali ne i brz oporavak razvijenog dijela svjetskoga gospodarstva. Protekla kriza financijskog sustava sanirana je uz obilnu državnu pomoć koja rezultira rastućom neravnotežom u javnim financijama. Zato bi sljedeću godinu trebala obilježiti konsolidacija javnih financija u cijelom svijetu. No uz stagnantno gospodarstvo i relativno visoku razinu troškova socijalne skrbi za narasli broj nezaposlenog stanovništva cilj se neće moći postići bez znatnih promjena u strukturi javne potrošnje, odnosno bez promjene socijalne uloge države. S druge strane jačat će regulacija financijskog tržišta. Utjecaj zaoštravanja regulacije financijskog tržišta trebao bi se osjetiti već u sljedećoj godini izgradnjom sustava za sprečavanje nove krize. Povećana stabilnost svjetskih financija omogućit će bolje funkcioniranje hrvatskoga financijskog tržišta, koje je dugoročno ovisno o priljevu inozemnoga kapitala. Već u drugom polugodištu ove godine priljev kapitala na hrvatsko tržište se stabilizirao, čemu uz konsolidaciju međunarodnih financija pridonosi i sve izgledniji pozitivan završetak pregovora Hrvatske za priključenje Europskoj uniji. Očekujemo da će domaće banke u 2010. godine povećati ponudu kredita pa bi se i proračun mogao povremeno financirati iz viška likvidnosti na tržištu, a ne istiskivanjem privatnog sektora iz kreditnog potencijala banaka. Međutim, zabrinjava nas stagnacija potražnje za financijskim proizvodima i uslugama domaćih klijenata.

Smanjila se sklonost potrošnji i zaduživanju kod stanovništva, ali i investicijska aktivnost kod poduzeća. Sve manja domaća potražnja za robama i uslugama vodi padu uvoza te nižoj realizaciji domaćih proizvođača koji ni konkurentskom sposobnošću ni širinom ponude roba i usluga ne mogu znatnije zakoračiti na inozemna tržišta i kompenzirati manjak potražnje na domaćem tržištu. Sa stanovišta banaka izvjestan je nastavak problema u naplati potraživanja od poduzeća koja su razinu zaduženosti formirala prema očekivanom rastu realizacije u pred recesijsko doba. Na području prodaje trajnih dobara i motornih vozila, gradnje te proizvodnje i prodaje građevinskog materijala možemo očekivati i pojavu bankrota, koji će imati lančani učinak na poduzeća – dobavljače, ali i na fizičke osobe ovisne o njihovu poslovanju. Zbog problema u realnom sektoru očekujemo ostvarivanje niže stope povrata na kapital banaka. Likvidnost sustava će se održati, ali će i dalje rasti problematični plasmani. RBA u idućoj godini računa na stagnaciju gospodarstva, smanjenje zaposlenosti i na posljedično visoke rezervacije za rizike. Zbog ograničenih mogućnosti za povećanje prihoda u 2010. godini ćemo nastaviti unapređivati poslovne procese, težeći smanjivanju troškova poslovanja. Planiramo ostvariti prihode na razini ovogodišnjih, nešto više troškove poslovanja zbog uzajamnog utjecaja širenja poslovne mreže te povećanja cijena roba i usluga koje koristimo u poslovanju te s približno istom razinom troškova rezervacija za rizike kao i ove godine. Ukupan rezultat poslovanja trebao bi biti nešto niži od ovogodišnjeg.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisen banke