Ulaganja u pohranu energije pomoći će elektroenergetskim mrežama da prihvate sve veći udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, no zbog ograničenja same tehnologije ona može biti tek djelomično rješenje u širem kontekstu energetske tranzicije.
Promjenjiva priroda proizvodnje
Dok se modernizacija elektroenergetskih mreža nastavlja, proizvodnja energije iz vjetra i sunca nalazi se u središtu energetske tranzicije. Ulaganja u sustave baterijske pohrane energije (BESS) ubrzano rastu jer ti sustavi nadopunjuju i stabiliziraju proizvodnju iz obnovljivih izvora. Kako se udio obnovljivih izvora povećava, njihova promjenjiva priroda proizvodnje stvara sve veće tehnološke i ekonomske izazove. Baterijska pohrana može poboljšati isplativost projekata temeljenih na obnovljivim izvorima energije i potaknuti sljedeću fazu ulaganja.
Unatoč tim prednostima, ograničeni kapacitet baterijskih sustava znači da oni sami po sebi ne mogu pokriti dulja razdoblja smanjene proizvodnje iz obnovljivih izvora. Stoga je u takvim razdobljima potpuno moderniziranoj mreži potreban pristup drugim, upravljivim izvorima energije. Dominantan položaj Kine u lancima opskrbe baterijama donosi geopolitičke izazove koji bi mogli usporiti ulaganja u baterijske sustave i njihovu primjenu. Razvoj alternativnog ekosustava lokalnih proizvođača i pružatelja usluga ključan je kako geopolitički čimbenici ne bi usporili energetsku tranziciju.
Izgradnja elektroenergetske mreže budućnosti jedan je od najvažnijih i najsloženijih društvenih prioriteta u nadolazećim desetljećima. Sve veća elektrifikacija, kao i novi oblici potrošnje – poput podatkovnih centara – dovest će do porasta potražnje za električnom energijom, što će dodatno opteretiti elektroenergetske mreže. Istodobno, taj rast potražnje prati izazov zamjene fosilnih goriva – koja su pokretala društvo još od početka industrijskog doba – obnovljivim izvorima energije. Nakon godina intenzivnih ulaganja, osobito od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine, Europa provodi opsežnu izgradnju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Do 2025. godine EU je 47 posto električne energije proizvodila iz obnovljivih izvora, dok je dodatnih 23 posto dolazilo iz nuklearnih elektrana. Zemlje Afrike i Azije također ulažu znatna sredstva u energetsku tranziciju, dijelom i zato što su geopolitička previranja opetovano razotkrila rizike povezane s oslanjanjem na fosilna goriva. Kako zemlje povećavaju kapacitete obnovljivih izvora energije, prvi val ulaganja razumljivo je bio u postrojenja za proizvodnju energije, uglavnom u energiju vjetra i sunca.
“Međutim, povremena priroda obnovljivih izvora energije čini sustave za pohranu energije sve važnijima za ukupnu energetsku mrežu: oni pohranjuju električnu energiju kada je proizvodnja obnovljivih izvora visoka i oslobađaju je kada je niska. Upravo taj novi val ulaganja sada dobiva na zamahu i podiže primjenu baterija komunalnih razmjera s vrlo niskih razina prije nekoliko godina na sve značajnije razmjere. Kina je bila lider u implementaciji i proizvodnji BESS-a i očekuje se da će to ostati u doglednoj budućnosti. Međutim, i druge regije instaliraju sve veći kapacitet baterija i razvijaju vlastite tehnologije kao dio sveukupnih programa modernizacije mreže”, poručuju iz UniCredit Investment Institutea.
Iako BESS postaje sve važniji za energetsku tranziciju, ulaganja u baterije komunalnih razmjera i dalje zaostaju za ulaganjima u postrojenja za proizvodnju energije, poput solarnih i vjetroelektrana koje čine osnovu energetske mreže pokretane obnovljivim izvorima energije. Ograničenja usmjeravanja ulaganja na postrojenja za proizvodnju energije bez nadopunjavanja ove infrastrukture BESS postrojenjima postaju sve očitija. Budući da skladištenje poboljšava performanse mreže i ekonomičnost, ulaganja u BESS vjerojatno će rasti u nadolazećim godinama, što će koristiti tvrtkama u cijelom lancu vrijednosti, od sirovina do pratećih usluga. Bloomberg NEF (BNEF) očekuje da će godišnji globalni bruto dodaci za skladištenje energije porasti s 92 gigavata u 2025. na 243 gigavata u 2035., a da će se kapacitet skladištenja povećati 17 puta, na 3,8 teravata do 2050., što upućuje na to da će BESS igrati sve veću ulogu kao stup energetske tranzicije u nadolazećim desetljećima.
Ulaganja u sustave za skladištenje energije još su uvijek relativno mala u širem kontekstu ulaganja u energetsku tranziciju. BNEF procjenjuje da su globalna ulaganja u skladištenje energije iznosila 71 milijardu dolra u 2025., u usporedbi sa 690 milijardi dolara u obnovljive izvore energije i 893 milijarde dolara u elektrificirani prijevoz. Međutim, ulaganja u BESS posljednjih su godina rasla brže nego u tim etabliranijim sektorima. To ima nekoliko važnih implikacija za daljnji razvoj tehnologije. Prvo, kako ulaganja u BESS rastu, zauzimaju veći udio resursa potrebnih za proizvodnju baterija i sve se više natječu za te materijale s baterijama koje se koriste za električna vozila.
Drugo, s obzirom na puno veći obujam potražnje za baterijama za proizvodnju električnih vozila i veći opseg resursa potrebnih za njihovu proizvodnju, malo je vjerojatno da će BESS postati glavni pokretač cijena na širem tržištu baterija, čak i ako nastavi brzo rasti zbog preklapajućih resursnih baza i često proizvodnih pogona. Međutim, brzi rast primjene BESS-a sve će više utjecati na ekonomiju industrije kako bude dobivala na opsegu. Na temelju podataka IEA-e, upotreba BESS-a mjerena u gigavat satima porasla je s oko deset posto upotrebe baterija električnih vozila u 2020. na 20 posto do 2025. “Ulaganja u obnovljive izvore energije pala su 2025. prvi put nakon više godina. Dok su reforma tržišta u Kini i smanjenje ulaganja u energiju u korist fosilnih goriva u SAD-u bili čimbenici tog pada, u EU je također sve više prepoznato da se obnovljivi izvori energije u nekim slučajevima šire brže nego što ih mreža može apsorbirati. To ne znači da će ulaganja u obnovljive izvore energije stagnirati, već da je veći rast upotrebe baterija potreban kako bi se podržao rast ulaganja u vjetroelektrane i solarne resurse čineći ih produktivnijima”, kažu iz UniCredit Investment Institutea
BESS i ekonomija OIE-a
Australija pruža zanimljivu studiju slučaja o tome kako ulaganja u tehnologiju baterija poboljšavaju ukupnu ekonomiju obnovljive energije za komunalne usluge. Australija je uložila velika sredstva u baterije kako bi nadopunila već značajan kapacitet proizvodnje obnovljive energije koji je u četvrtom kvartalu 2025. godine podigao opskrbu obnovljivom energijom na više od 50 posto ukupne proizvodnje. Nakon programa iz 2024. za podršku ulaganjima u baterije, Australija je 2025. godine dodala dovoljno kapaciteta baterija da bi 53 posto proizvodnje iz novih solarnih kapaciteta te godine premjestila na kasnije sate, prema Emberu. To znači da se solarni kapacitet može premjestiti s podnevnih sati kada se energija proizvodi na večer. Tijekom večernjih vršnih sati u četvrtom kvartalu 2025. godine baterije su određivale veleprodajne cijene električne energije u Australiji 36 posto vremena, u odnosu na 18 posto godinu prije. Time su zamijenile plin i hidroenergiju kao izvore određivanja cijena tijekom tih sati i posljedično pomogle u smanjenju cijena i volatilnosti cijena.
“Ulaganja u baterije komunalnih razmjera također su postala sve atraktivnija kako cijene baterijskih paketa nastavljaju padati. Prema BNEF-ovim procjenama troškova, četverosatno skladištenje u baterijama sada košta manje po megavat satu od proizvodnje plinom i otprilike je ravnopravno s ugljenom. BNEF procjenjuje da je trošak četverosatnog skladištenja u baterijama pao za 58 posto po megavat satu između 2020. i 2025., nadmašujući pad troškova u drugim izvorima energije. To uvelike odražava tehnološki napredak i ekonomije razmjera u kineskoj proizvodnji baterija. Ti su pomaci pomogli snižavanju cijena baterija čak i dok je potražnja rasla. Trendovi cijena sirovina također su uglavnom bili blagi posljednjih godina jer je nova ponuda ključnih minerala za baterije nadmašila potražnju. Iako se skladištenje temeljno razlikuje od drugih izvora energije jer ne proizvodi energiju, pad troškova baterija učinio je skladištenje sve konkurentnijim kao izvor raspoređivanog kapaciteta energije i usluga uravnoteženja mreže”, upozoravaju iz iz UniCredit Investment Institutea.
Ulaganja u BESS također mogu poboljšati ekonomski profil proizvodnje obnovljive energije za komunalne usluge smanjenjem količine energije koja se rasipa. Europa je ubrzala ulaganja u obnovljive izvore energije nakon prekida trgovinskih odnosa s Rusijom nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Međutim, širenje obnovljivih izvora energije dovelo je do značajnih skokova u proizvodnji električne energije koji premašuju ono što mreža može apsorbirati, posebno tijekom razdoblja visoke solarne proizvodnje. Taj višak može preopteretiti mrežu, prisiljavajući operatere da smanje proizvodnju kada ponuda premaši potražnju u nekoj regiji. Također može dovesti do negativnih cijena električne energije kada se proizvede višak energije. Negativno određivanje cijena također obeshrabruje komunalne tvrtke da ulažu u obnovljive izvore energije.
Postotak sati s negativnim cijenama unutar EU-a raste svake godine od 2022., dijelom zbog sve većih količina proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s nedovoljnim kapacitetima skladištenja. BESS omogućuje operaterima obnovljivih izvora energije da skladište energiju tijekom tih razdoblja viška proizvodnje i prodaju je kada je ponuda niža, a cijene rastu, ostvarujući profit kroz cjenovnu arbitražu, a istodobno smanjujući ograničavanje i poboljšavajući učinkovitost sustava. BESS također koristi komunalnim poduzećima smanjenjem zagušenja i pomažući im da bolje koriste lokalne mreže. Nije iznenađujuće da europska komunalna poduzeća s najjačim profilima obnovljivih izvora energije imaju tendenciju imati najambicioznije kapitalne planove za BESS instalacije u nadolazećim godinama.
Komplikacije širenja
Iako širenje BESS-a ima jasan potencijal za poboljšanje ekonomičnosti izgradnje obnovljivih izvora energije, ono ne rješava sve izazove proizvodnje obnovljive energije i može biti samo dio šire energetske tranzicije. Jedan problem koji BESS ne može prevladati je “Dunkelflaute” – produljeno razdoblje niske proizvodnje energije vjetra i sunca. U Njemačkoj je prosječna dnevna proizvodnja obnovljive energije tijekom sedmodnevnog razdoblja s najnižom proizvodnjom u 2025. bila 63 posto ispod dnevnog prosjeka tijekom cijele godine. Budući da većina baterija komunalnih razmjera može osigurati rezervnu energiju samo dva do četiri sata, one ne mogu održavati opskrbu tijekom takvih razdoblja. Iako implementacija BESS-a može pomoći komunalnim poduzećima da uravnoteže opskrbu obnovljivom energijom i poboljšaju ekonomičnost obnovljivih izvora energije, nacionalnim mrežama i dalje su potrebni dispečerski izvori energije na koje se mogu osloniti tijekom razdoblja “Dunkelflaute”. Za neke zemlje nuklearna energija to može osigurati. Druge koje su isključile nuklearnu energiju možda će se morati osloniti na plin ili druga fosilna goriva dok povećavaju dispečerske obnovljive izvore, poput geotermalne energije.
Još jedan izazov za širenje BESS-a je kineska dominacija u opskrbi baterijama, što predstavlja geopolitičke rizike za zapadne komunalne tvrtke. Kina je dom nekih od najvećih i najučinkovitijih proizvođača baterija u svijetu. Njihov opseg i konkurentnost troškova otežali su zapadnim proizvođačima da se učvrste i ponude održive alternative kineskoj proizvodnji. Prema IEA-i, Kina trenutačno proizvodi 83 posto svjetskih litij-ionskih baterijskih ćelija, a nijedna druga regija ne čini značajan udio. Komercijalna dominacija kineske industrije proizvodnje baterija mogla bi također postati izvor geopolitičkog utjecaja na njezine kupce. Ako kineski kupci ne izgrade konkurentne industrije, nastavit će ovisiti o Kini u pogledu dijela svoje najkritičnije energetske infrastrukture. Razvoj održive domaće proizvodnje baterija zahtijevao bi godine ulaganja, a vjerojatno i državnu potporu. Do tada, ta bi ovisnost Kini mogla pružiti geopolitičku polugu u razdobljima pojačanih napetosti.
Kineski položaj dodatno je osnažen njezinom dominantnom ulogom u preradi sirovina potrebnih za proizvodnju baterija. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), Kina drži 70 posto svjetskog udjela u proizvodnji prerađenog litija, a zauzima i dominantne pozicije u pogledu drugih ključnih minerala za proizvodnju baterija, poput grafita (94% udjela u preradi). Neki materijali za baterije bit će pod većim utjecajem rastuće potražnje za sustavima za pohranu energije u baterijama (BESS) od drugih. Primjerice, litij-željezo-fosfatne (LFP) kemijske strukture, koje dominiraju u proizvodnji BESS-a, zahtijevaju znatne količine litija, dok nikal i kobalt imaju zanemarivu ulogu u usporedbi s litij-nikal-mangan-kobalt (NMC) kemijskim strukturama, koje su češće u automobilskim baterijama (iako LFP tehnologije sve više prodiru i u taj sektor). To je jedan od razloga što je dugoročni trend potražnje za kobaltom slabiji nego za drugim metalima koji se koriste u baterijama.
“Nakon dugotrajnog pada cijena, vodeći proizvođač kobalta, Demokratska Republika Kongo (DRK), 2025. godine intervenirao je uvođenjem sustava kvota kako bi podupro cijene. Ipak, cijene kobalta od rujna bilježe pad, kako popuštaju uska grla uzrokovana sustavom kvota u DR Kongu. Unatoč snažnoj potražnji za baterijama, tržište litija kratkoročno je dobro opskrbljeno, što drži cijene pod kontrolom. Ipak, dugoročni izgledi za litij vrlo su povoljni jer je on, prema trenutačnim tehnologijama, nezamjenjiv u lancima opskrbe baterijama. Iako sve šira primjena LFP tehnologija dugoročno negativno utječe na cijene nikla, nikal ima širu primjenu u elektrifikaciji od kobalta, zbog čega bi potražnja za niklom u nadolazećim desetljećima trebala ostati snažnija nego potražnja za kobaltom”, poručuju iz iz UniCredit Investment Institutea.
Međutim, geopolitičke komplikacije proizašle iz kineske dominacije u proizvodnji baterija ne bi trebalo precjenjivati. Geopolitička ovisnost o kineskom lancu opskrbe baterijama prilično se razlikuje od ovisnosti o fosilnim gorivima. S obzirom na tipičan životni vijek BESS-a od 10 do 20 godina, priroda geopolitičke krize značajno bi se razlikovala od krize sirovina koja uključuje tokove nafte i plina. Ipak, trenutačni kineski tržišni udio u proizvodnji baterija je bez presedana u drugim lancima opskrbe energijom i mogao bi postati prepreka rastućoj primjeni BESS-a.
Pitanje prioriteta
Tekuća elektrifikacija modernih društava zahtijeva golema ulaganja u mrežnu infrastrukturu, što će ostati glavni prioritet u nadolazećim desetljećima. Proširenje BESS-a u elektroenergetskim mrežama s rastućim udjelom obnovljivih izvora energije ključni je dio tog ulaganja, ali primjena je zaostajala. Sporija primjena BESS-a na Zapadu dijelom je posljedica kineske dominacije u globalnoj proizvodnji, iako su regulatorni i izazovi s dozvolama također ključni čimbenici. Neke komunalne tvrtke možda također čekaju poboljšanu tehnologiju jer su trenutačno u razvoju baterije sposobne za pohranu električne energije za nekoliko dana. Ipak, očekujemo da će se ulaganja u BESS, posebno u Europi, ubrzati u nadolazećim godinama.
Europski proizvođači također bi trebali imati koristi ako zakonodavne inicijative nastave podržavati ulaganja u elektrifikaciju i modernizaciju mreže. SAD će vjerojatno zaostajati jer je Trumpova administracija radila na suzbijanju poticaja za ulaganje u klimatsku tehnologiju iz Zakona o smanjenju inflacije koji je potpisan 2022. godine. Treba li ubrzati implementaciju BESS-a kupnjom visoko konkurentnih kineskih proizvoda, kao što je to učinila Australija, ili je usporiti kako bi se podržali manje cjenovno konkurentni domaći proizvođači, bit će ključno političko pitanje za ulaganja u mrežu u nadolazećim godinama. Ulaganja u proizvodnju energije vjetra i sunca nastavit će se, ali kapacitet BESS-a morat će rasti uz nju.
“Očekujemo da će se ulaganja u BESS ubrzati kako se društva budu elektrificirala, posebno u zemljama koje nastoje povećati udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije”, zaključuju iz iz UniCredit Investment Institutea.
