Iako se nogometaš Salvador Cabanas razmjerno uspješno oporavlja nakon što je ranjen u glavu metcima u Mexico Cityju prije nepuna dva mjeseca, čini se da nikad više neće biti isti čovjek.

Iako je paragvajski nogometaš čudom preživio, zrno mu je još uvijek u glavi, teško priča i hoda, a liječnici ne znaju hoće li ikad moći metak odstraniti iz glave. Dva mjeseca nakon napada, prema pisanju meksičkog tiska, ispostavilo se da je Cabanas metak u glavu zaradio“ jer je pokušao zavesti djevojku lokalnog narkobosa El Coquija, koji se nalazi u zatvoru. Ovakva situacija, da kriminalac čak i iz zatvora kroji pravdu na ulicama svakodnevica je u Meksiku, u kojem vlasti polako gube rat sa brutalnim kartelima koji su se obogatili proizvodnjom droge. Koliko je to uzelo maha, vidi se i iz događaja koji se odigrao 28. veljače. Na jednom rave koncertu u mjestu La Huasteca pedesetak bandita, pripadnika bande Zeta došlo je prekontrolirati svoj “posao”. Oko četiri sata ujutro, upravo kada je glavna zvijezda večeri počinjao puštati glazbu odjednom su se začuli zvukovi automatskog oružja. Svi naoružani pripadnici Zeta, gangsteri stari tek 19 do 25 godina okupili su posjetitelje kao stado ovaca na središnjem podiju.

Kupujte kod nas
Ali to je bio samo usputni detalj. Pravi razlog “posjete” bio je kontrola droge. S baterijskim lampama u rukama pretražili su vrećice s marihuanom, ekstazijem, LSD-om, kokainom i heroinom. Njihov vođa popeo se na binu i vikao u mikrofon kao kakav voditelj TV prodaje: “Ako toliko volite drogu, zašto je ne kupujete na pravom mjestu?” Potom se kao neka dobričina ispričao posjetiteljima na prekidu glazbe. “Znamo da je ovo ‘party’, ali mi samo radimo svoj posao, tako da vas molim da ubuduće ‘loqueru’ (drogu) kupujete od naših ljudi. Ovo mjesto pripada nama i doći ćemo ovdje kada god to poželimo. Vaše telefone i kamere uzimamo kako ne bi bilo problema oko dokaza”. Nakon toga, banditi su konfiscirali 20 automobila koji su bili parkirani ispred diskoteke. Doslovno su prozivali vlasnike po registarskim pločicama i tražili da im predaju ključeve, što su ovi i napravili. Automobili im nisu trebali za zabavu, nego za posao. Kasnije će ih koristiti za prijevoz droge, otmice ili za prevare osiguranja. Dok su odlazili, naredio je da svi legnu na trbuh i ne podižu glave sljedećih 20 minuta, te da im ne pada na pamet otići na policiju jer, kako je rekao: “Policija radi za nas”!Ovakve pojave zapravo nisu rijetkost, a situacija u Meksiku je tako opasna da se već godinama država niti ne pokušava osloniti na korumpiranu policiju, nego u lov na narkokartele šalje vojsku. U Sjedinjenim Američkim Državama, sjevernom susjedu Meksika, ne gledaju s blagonaklonošću na činjenicu da graniče s državom u kojoj vlast kontrolira sve manje teritorija. Dapače, u američkim medijima se sve manje stidljivo priča i o mogućoj vojnoj intervenciji ako stvari nastave izmicati kontroli.

Američka intervencija
Za razliku od ograničenog upozorenja State Departmenta, koji tek savjetuje putnicima u Meksiko da pripaze gdje se kreću, Pentagon je puno spremniji. U izvješću iz 2008. Meksiko su uz Pakistan proglasili državom kojoj najvjerojatnije prijeti potpun prestanak funkcije državnog aparata. Združeni stožer američkih oružanih snaga pripremio je stoga plan koji bi pokrenuo 1,6 milijuna američkih vojnika preko južne granice ako američki predsjednik procjeni da kaos u Meksiku postaje prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Američke novine u zadnje vrijeme izvještavaju o dramatičnom stanju u Meksiku, uspoređujući ga s Afganistanom, a borbu meksičke države sa moćnim narko kartelima izjednačuju sa borbom za opstanak koju Pakistan vodi sa islamskim radikalnim pokretima. Tako The Washington Post navodi da je u narko ratu u Meksiku 2008. ubijeno više od 6000 ljudi, dok je u Afganistanu 2008. ubijeno 8600 ljudi, prema podacima UN-a. Meksička vojska je u najugroženija područja razmjestila 45.000 vojnika, dok je u Afganistanu razmješteno 38.000 američkih vojnika, navodi The Washington Post. Nasilje je u nešto manjem opsegu nastavljeno i u 2009. godini sa više od tisuću mrtvih, većinom u pograničnim gradovima Ciudad Juarezu i Tijuani. Ubojstva su često izvršena na krajnje brutalan način, te su u više navrata na mjestima zločina nađeni deseci odrubljenih glava.

Okrutnost
Ističu i činjenicu da su žrtve sve češće nađene odrubljenih glava što podsjeća na taktiku zastrašivanja koju i Afganistanu provode islamski radikali. Ali Narko bande u jednom imaju prednost pred Talibanima – one sada sve češće uspješno iznuđuju novac uspješnim kompanijama, uspostavljajući paralelni sustav ubiranja poreza, koji realno prijeti vladinom poreznom monopolu, piše WSJ. Sve to rezultiralo je neočekivanim obratom. U Monterreyu, ali i u pet drugih gradova su izbili nasilni prosvjedi, a građani u njima traže da se meksička vojska povuče iz rata s narko kartelima. Porast nasilja vezanog uz trgovinu narkoticima dogodio se zbog desetljeća ignoriranja problema ili čak suradnje vlasti s narko kartelima. Suočena s vanjskim pritiskom, meksička vlada se unatrag nekoliko godina konačno odlučila obračunati s kartelima te je od prosinca 2006. godine vojska raspoređena na ulice gradova u 9 od 32 meksičke savezne države u kojima je registrirana najjača aktivnost kartela, te od tada vojnici aktivno sudjeluju u borbi protiv trgovaca narkoticima. Meksička vojska je u najugroženija područja razmjestila 45.000 vojnika koji patroliraju ulicama, postavljaju cestovne blokade te pretražuju kuće i vrše uhićenja.

Preko granice
Meksički stručnjaci procjenjuju da su godišnji prihodi od trgovine drogom najmanje 10 milijardi dolara, dok je državni budžet za snage reda, osim vojske, 1,2 milijarde dolara. Tako su plaće policajaca oko 450 dolara, što pogoduje korupciji. Ne čudi da veliki karteli, kao što su Zeta i Sinaloa, imaju prave privatne vojske sa po 10.000 pripadnika, uključujući i bivše vojne specijalce, ističe WSJ. Meksički karteli šire pipke i preko granice. Američko ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo da meksičke bande, “koje su najveća prijetnja organiziranog kriminala SAD-u”, djeluju u najmanje 230 gradova i naselja. Bivši direktor CIA Michael Hayden svrstao je Meksiko zajedno s Iranom među najveće izazove za predsjednika Baraka Obamu. Drugi američki analitičari kažu tvrde Meksiko kao država nije u opasnosti od kolapsa, već je vjerojatnije da će postati poput Rusije tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, države koja je bila snažno pod utjecajem mafije. Glavno izvozno tržište meksičkih narko kartela su bogate Sjedinjene Države koje leže preko sjeverne meksičke granice. Meksiko je tako najveći izvoznik marihuane i metamfetamina u SAD. Također oko 90 posto kokaina koji uđe u SAD tranzitira Meksiko, a premda je proizvodnja heroina u Meksiku razmjerno mala, veliki dio američke potrošnje tog narkotika ulazi u zemlju preko meksičke granice. Za razliku od meksičke vlade, američke vlasti procjenjuju da svake godine između 19 i 39 milijarda dolara od prodaje droge odlazi u Meksiko, a 90 posto oružja narkokartela dolazi iz SAD-a. Američki predsjednik Obama je najavio ulaganje 1,4 milijarde dolara u suzbijanje krijumčarenja droge, oružja i ljudi preko američko-meksičke granice, jačanje pograničnih snaga sa 450 agenata i novom opremom uključujući i helikoptere Black Hawk, a nedavno je od Kongresa zatražio još 350 milijuna dolara za jači nadzor granice.

Vojska ostaje
SAD su još za vrijeme Georga Busha ml. po obrascu sličnom u slučaju Kolumbije počele poticati i pomagati Meksiko u borbi protiv trgovine narkoticima. Meksiko je dobilo značajnu tehničku pomoć te kontinuirano dobiva američke obavještajne podatke o kretanju krijumčara, te vrlo vjerojatno bez impulsa iz Washingtona niti rat protiv narko kartela u ovom opsegu ne bi nikada bio pokrenut.U Washingtonu se boje da je Meksiko u opasnosti za pet godina postati “narko država”, ukoliko se stvari značajno ne poprave. Mogući kolaps ili ozbiljno destabiliziranje te 100 milijunske države, s kojom dijeli dugu južnu granicu i koja joj je drugi najveći vanjskotrgovinski partner, izaziva ozbiljnu zabrinutost u Washingtonu. Naime, u sve više dijelova zemlje narko karteli iznuđuju kompanije te uspostavljaju usporedni sustav ubiranja poreza koji ozbiljno prijeti vladinom autoritetu. Meksički akademik Edgardo Buscaglia procjenjuje da u oko 200 okruga u Meksiku, ili na osam posto teritorija zemlje, narko karteli imaju više utjecaja nego država. Predsjednik Felipe Calderon je u govoru povodom godišnjice osnivanja nacionalne vojske sugerirao da šefovi narko kartela plaćaju prosvjednike koji su izašli na ulice tražeći povlačenje vojske iz desetak gradova, gdje vojnici postavljaju blokade, pretražuju kuće i vrše česta hapšenja. Vojska će ostati na ulicama sve dok vlada ne bude nadzirala najnasilnije delove zemlje a civilne vlasti budu potpuno sposobne da se suprotstave ovom zlu”. Tek tada će vojska završiti svoju misiju, rekao je Calderon.

Uspjesi snaga reda

INOVACIJA

Rješenje koje koristi zvuk za smanjenje boli i tjeskobe kod pacijenata

Jednostavnija online kupovina

Velika promjena za online kupce u Hrvatskoj: Stiže nova opcija pri dostavi

Uhićenja
Posljednjih mjeseci su zabilježeni određeni uspjesi i uhićenja nekih od istaknutijih šefova kartela kao Carrillo Levya iz kartela Juarez, no većina vođa je još aktivna. Također su uhićeni i neki dužnosnici koje se sumnjiči za veze s narko trgovcima, uključujući i glavnog državnog odvjetnika te direktora meksičkog Interpola. U gradu La Pazu na jugu poluotoka Baja California u nedavno su uhićeni glavešine jednog od najbrutalnijih kartela krijumčara droge. Šefovi tijuanskog kartela Raydel Lopez Uriarte (“El Muletas”) i Manuel Garcia Simental (“El Chiquilin”) nađeni su zahvaljujući informacijama iz računala i mobitela.

Karteli i vojske

Najopasniji karteli
Najveći i najopasniji narko karteli u Meksiku su Zaljevski kartel (Gulf kartel) iz Matamorosa, kartel Sinaloa Joaqina Guzmana, kartel Tijuana te kartel Juarez iz središnjeg dijela zemlje. Meksički karteli postoje desetljećima, ali su značajno ojačali nakon slabljenja kolumbijskih kartela Kali i Medelin.

Privatne vojske
Veliki karteli imaju prave privatne vojske sa i do 10.000 pripadnika, koje često uključuju i bivše pripadnike snaga sigurnosti. Tako snažni Zaljevski kartel drži paravojnu formaciju Zeta dok kartel Sinaloa ima paravojnu formaciju Los Negros.

Kriza gospodarstva

Ekonomski krah
Neupitno je da će se svjetska financijska kriza prenijeti na ionako siromašno meksičko društvo. Oštar pad zaposlenosti sigurno neće imati povoljan utjecaj na zemlju u kojoj ionako većina populacije živi ispod praga siromaštva. Ono što Meksikance dodatno čini nervoznima je i činjenica da je 2010. godina ona koja bi nastavila niz tragičnih događaja iz povijesti te države. Povijest Meksika pokazuje da su krucijalne, teške i važne promjene započinjale svakih sto godina pa je tako 1910. godine počela krvava Meksička revolucija, a 1810. godine rat za neovisnost. Oba događaja trajala su čitavo desetljeće i oduzela živote preko milijun ljudi.