U Austriji, čija je ekonomija od početka rata u Ukrajini jedna od najpogođenijih u Europskoj uniji, svašta će se promijeniti u ovoj, 2025. godini. Mnogo toga na gore, jer najavljena je nova eksplozija cijena i poskupljenje struje, plina, grijanja…, što Austrijance posebno zabrinjava.

Sve se glasnije i u medijima žale da nikada dosad nisu teže živjeli. A i u strahu su da to nije sve, da ih još gora stvarnost tek čeka. I dok političari smiruju narod da nije sve tako sivo kako izgleda, austrijski mediji pišu da je situacija “kritična”, te da je 1,5 milijuna ljudi u devetmilijunskoj Austriji “akutno zahvaćeno siromaštvom”.

“Čak 40 posto austrijskih građana više si ne može priuštiti popravak stroja za pranje rublja, već moraju tražiti tko će ih za to kreditirati”, piše austrijski dnevni list Heute. Uz opasku kako je tužno da se mnogi moraju odlučiti hoće li prati rublje ili se grijati. A neki od njih i hoće li jesti ili se grijati.

Felbermayr: To je već druga godina zaredom da je Austrija u recesiji. Ne u najdubljoj, ali u najdužoj od daleke 1946. godine.

Konačno pad inflacije
Zabrinutost pojačava najavljena energetska lavina koja prijeti da zatrpa Austrijance i mnogi se od njih pitaju hoće li 2025. za njih uopće biti izdrživa. Svima je, naime, jasno da se energetski troškovi većim dijelom gotovo uvijek prelijevaju na krajnjeg potrošača.

“Ljudi su u strahu da neće moći platiti svoje račune. Neki od briga više ne mogu mirno spavati. Dolaze nam i starije osobe koje su već posve ugasile grijanje ili griju samo jednu prostoriju, kako bi im trošak bio što manji”, rekla je medijima Doris Anzengruber, voditeljica Caritasova savjetovališta za socijalna pitanja u Beču. I aktualne gospodarsko-političke analize također pokazuju da bi 2025. godina zbog rasta cijena energenata, inflacije i ostalih gospodarskih i kriznih turbulencija mogla biti “osobito izazovna”.

Kad smo kod inflacije, ona je proteklih mjeseci, nakon više od tri godine, konačno u silaznoj putanji, rekao je generalni direktor Statistik Austria Tobias Thomas. Pad je uglavnom posljedica pada cijene goriva i subvencioniranih cijena struje i plina. Osim toga, poskupljenja usluga znatno su usporena, što su bili glavni pokretači rasta inflacije.

Prema podacima austrijskog Zavoda za statistiku Statistik Austria, inflacija je u studenome u godini iza nas iznosila 1,9 posto, što znači da je ispod ciljane razine Europske središnje banke od dva posto. Ali unatoč tome, mnoge živežne namirnice su ne samo skupe kao i prije, nego i dodatno poskupljuju. Odlazak u restoran postao je zbog porasta cijena u ugostiteljstvu pravi luksuz koji si više ne može priuštiti baš svatko u toj alpskoj zemlji.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Dosadašnja austrijska vlada, predvođena konzervativnim kancelarom iz Narodne stranke (ÖVP) Karlom Nehammerom, koji je nakon propalih pregovora o sastavu nove vlade njegovih narodnjaka (ÖVP) socijaldemokrata (SPÖ) i liberala Neosa podnio 4. siječnja neopozivu ostavku na kancelarsku dužnost i dužnost šefa stranke, uspjela je obuzdati inflaciju, ali ne i osigurati stabilan gospodarski rast. Nakon rekordne stope inflacije 2022. i 2023. godine od 8,6 i 7,8 posto, inflacija je u siječnju 2024. pala na 4,5 posto i postupno se snižavala do 1,9 u studenome 2024.

Rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u 2024. godini procijenjen je na 3,9 posto, a 3,4 posto u ovoj godini. Međutim, mnogi ekonomski stručnjaci i instituti, kao primjerice austrijski Institut za gospodarska istraživanja (WIFO) i Institut za više studije (IHS) u Beču, drastično su revidirali svoje prognoze za Austriju, i to prema dolje. WIFO i IHS najavili su za 2024. godinu pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,6 posto.

Ne masivnoj štednji
“To je već druga godina zaredom da je Austrija u recesiji, i to ne u najdubljoj, ali u najdužoj od daleke 1946. godine”, istaknuo je krajem prosinca šef bečkog Instituta WIFO Gabriel Felbermayr. Također je, uz alarmantni pad BDP-a, upozorio i na pad industrijske proizvodnje za četiri posto te očekivani porast stope nezaposlenosti na sedam posto. Napomenuo je kako procjene za 2025. godinu govore o “mini-rastu” austrijskog gospodarstva.

“Austrija je utonula u razvojnu rupu”, ustvrdio je Felbermayr i uputio apel novoj austrijskoj Vladi, koja je još u procesu formiranja, nakon parlamentarnih izbora 29. rujna prošle godine, o nužnosti provedbe strukturnih reformi za oživljavanje gospodarstva.

“Nije vrijeme za masivan paket štednje”, poručio je šef WIFO-a budućem austrijskom političkom vrhu, zatraživši da učini sve kako bi “oživio konjunkturu”. Naime, poslovni razvoj u industriji i u građevinarstvu, kao i slaba osobna potrošnja, opteretili su 2024. godine razvoj konjunkture.

Zabilježen je i pad realnog BDP-a od 1 posto. Za 2025. su oba austrijska Instituta, WIFO i IHS, prognozirali porast BDP-a od jedan, odnosno 0,8 posto. Ono, na što upozoravaju analitičari je da će iduća 2025. godina biti prilično neizvjesna za službeni Beč, s obzirom na ogroman dug od 24 milijarde eura. Uz konstataciju da se Austrija suočava ne samo s rastućim gospodarskim nego i političkim tenzijama.