Izvoz žitarica od životne je važnosti za ukrajinsko gospodarstvo suočeno s posljedicama razaranja zbog ruske agresije, ali to sve više stvara glavobolje poljoprivrednicima susjednih država. Kako navodi Financial Times, bescarinski uvoz ukrajinskog žita u Europsku uniju doveo je do poremećaja na tržištu u državama srednje i istočne Europe te rezultirao valom žalbi poljoprivrednika upućenih Bruxellesu.

Neprodane zalihe

Nakon što je Rusija prije godinu dana napala Ukrajinu, EU je suspendirala carine i kvote na uvoz ukrajinskih žitarica. K tome, dio pošiljki koje nisu mogle biti otpremljene iz crnomorskih luka zbog ruske pomorske blokade preusmjerene su na cestovnu i željezničku mrežu Poljske i Rumunjske. Međutim, jeftino ukrajinsko žito izazvalo je poremećaj na tržištu.

“Poljoprivrednici u Rumunjskoj najviše su izloženi negativnom utjecaju tranzita žita koje dolazi iz Ukrajine”, navodi Alexandru Baciu, poljoprivrednik koji uzgaja žitarice na 2300 hektara u jugoistočnoj Rumunjskoj. “Ukrajinci imaju zalihe žita još od lanjske žetve. Mi do ovogodišnje žetve imamo još tri mjeseca, a još nismo uspjeli prodati do kraja lanjsku žetvu zbog tih tranzitnih problema”, pojašnjava Baciu.

Na prošlotjednom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu Europska je komisija predložila da poljoprivrednici na koje utječe ovaj problem dobiju ukupno 56,3 milijuna eura pomoći za smanjenje posljedica “prekomjerne ponude” ukrajinskog žita. Rumunjskoj je namijenjen najmanji iznos, 10 milijuna eura, dok bi poljski poljoprivrednici trebali dobiti 29,5 milijuna eura, a bugarski 16,7 milijuna. O prijedlogu raspodjele kompenzacije danas će glasati ministri poljoprivede članica EU-a. Krajem siječnja iz te tri države te još Češke, Mađarske i Slovačke upućeno je zajedničko pismo u Bruxelles kojim se tražio “hitni odgovor” zbog “značajnog porasta” količine ukrajinskih žitarica na lokalnim tržištima.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis čak je optužio EU za ignoriranje “goleme žrtve” koju je podnijela njegova zemlja u omogućavanju izvoza ukrajinskog žita na svjetsko tržište. Iohannis je zatražio da se alokacija Rumunjskoj poveća za još 10 milijuna eura.

Alexande Baciu smatra kako je novac od europske kompenzacije sitniš u odnosu na problem s kojim se suočavaju tamošnji poljoprivrednici. Udruge poljoprivrednika čak su najavile prosvjede na nacionalnoj razini u svibnju kako bi izrazili nezadovoljstvo iznosom dodijeljenog Rumunjskoj.

Nesvjesni ozbiljnosti

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel tijekom posjeta Bukureštu u ponedjeljak je odao priznanje Rumunjskoj zbog njezine uloge u uspostavi alternativnih izvoznih pravaca za ukrajinske žitarice, dodavši da je to donijelo ključne prihode ratom poharanoj susjednoj državi. Michel je kazao kako je svjestan da se to odrazilo na rumunjske poljoprivrednike te kako bi se iznos kompenzacije mogao povećati. Više novca traži i poljski premijer Mateusz Morawiecki.

U Poljskoj je ukrajinsko žito destabiliziralo tamošnje tržište, a najveće posljedice osjetile su regije uz ukrajinsku granicu.

“Ni poljska vlada ni Europska komisija nisu svjesne ozbiljnosti situacije”, kaže Michał Kołodziejczak, poljoprivrednik i čelnik udruge Agrounia. “Dok su lanjske cijene žita bile oko 1500 zlota za tonu (320 eura), sadašnje cijene su dobrano ispod 1000 zlota, a dosežu i 750 zlota (160 eura)”, kaže Kołodziejczak. Prema njegovu mišljenju, Varšava je trebala dozvoliti samo tranzit ukrajinskog žita preko Poljske za treće države. No, u praksi je većina žita ostala u Poljskoj.

Guverner regije Lublin Lech Sprawka kazao je prošlog tjedna da je samo ove godine u Poljsku ušlo 800.000 tona ukrajinskog žita. Međutim, samo 4000 tona otpremljeno je u države izvan EU-a, uključujući afričke. Bijesni poljoprivrednici nedavno su bacali jaja na ministra poljoprivrede Henryka Kowalczyka, nazivajući ga izdajicom.