Slikovita austrijska pokrajina Koruška na korak je da ponese neslavnu titulu prve regije u eurozoni koja je bankrotirala nakon izbijanja svjetske financijske krize 2007. godine.

Razlog su golemi dugovi propale Hypo Alpe Adria banke za koje je Koruška jamčila, a koji sada dolaze na naplatu. Austrijski ministar financija Jörg Schelling izjavio je kako vlada ne namjerava platiti 10,2 milijarde eura jamstva na obveznice Hypo banke koje je izdala Koruška. Dugovi se nalaze u Heti, "lošoj banci" u koju je prenijeta "toksična" imovina Hypa i koju će Beč, kako najavljuje, uskoro likvidirati."Vlada na Hetu više neće potrošiti jedan euro novca poreznih obveznika", izjavio je Schelling.

Inače, posrnuće Hypa austrijski je proračun već koštalo 5,5 milijardi eura. Prema novoj europskoj regulativi, za plaćanje dugova posrnulih banaka odgovorni su vjerovnici i dioničari, pa će golemih 10,2 milijarde eura pasti na leđa pokrajine koja broji svega 550.000 stanovnika. Predsjednik koruške vlade, socijaldemokrat Peter Kaiser za britanski Telegraph kaže kako pokrajina nije odgovorna za dug sve dok se Heta ne ugasi. Ako ipak dođe do naplate, Koruška će se naći u "dramatičnoj situaciji", dodaje Kaiser, pa najavljuje i sudsku bitku za spas pokrajinskih financija.

Iako Koruška nije jedina europska regija kojoj klecaju financijska koljena jer su u problemima i Valonija te Sicilija, primjetno je da se gubici austrijskih banaka – od kojih je Hypo najekstremniji primjer – sve više prelijevaju na lokalnu i nacionalnu razinu. Rejtinška agencija Fitch upozorila je kako se izloženost austrijskih banaka prema istoku Europe penje na 194 milijarde eura što je 59 posto vrijednosti austrijskog gospodarstva.

Također, agencija je upozorila da će javni dug Austrije ove godine dosegnuti 89 posto BDP-a, čak 15 posto više nego prije samo godinu i pol. Stoga je Fitch i srezao austrijski prvoklasni AAA kreditni rejting za jedan stupanj na AA+. Međunarodni monetarni fond pak upozorava Beč da ima iznimno visoko porezno opterećenje rada od 58 posto te visoku javnu potrošnju od 52 posto BDP-a. Za usporedbu, susjedna Njemačka na javnu potrošnju izdvaja 45 posto BDP-a.