Europska financijska kriza odnosi živote zbog porasta broja samoubojstava i zaraznih bolesti, no političari se tim problemom nisu pozabavili, upozorili su u srijedu zdravstveni stručnjaci na temelju analize.

Zbog dubokih proračunskih rezova i rasta nezaposlenosti sve je više depresivnih ljudi, a zbog pada prihoda sve ih je manje koji potraže liječničku pomoć ili izdvajaju novac za kupnju potrebnih lijekova.

Rezultati analize o zdravlju u Europi objavljeni u medicinskom časopisu The Lancet pokazuju da je nastupio negativan preokret nakon 2007., kada je bio zabilježen pad broj samoubojstava. Negativan preokret očituje se s druge strane u porastu oboljelih od zaraznih bolesti, među kojima su zaraza virusom HIV te čak malarije u Grčkoj.

"Posljedice krize na zdravstvo zanemaruju se iako su vrlo očite", kaže Marin McKee iz Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politiku (European Observatory on Health Systems and Policies), koja djeluje uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ugovor Europske unije "obvezuje Europsku komisiju da prati učinke svih politika koje provodi na zdravstveno stanje građana", no EK nije objavila rezultate "zdravstvenih učinaka mjera štednje koje je članicama EU pogođenima dužničkom krizom propisala 'trojka'", upozorava McKee.

Trojka, koju čine predstavnici Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda određuje gospodarski program što su ih gospodarstva zapala u dugove dužna provoditi u zamjenu za spasonosni zajam.

Stručnjaci ističu Island kao svijetli primjer zemlje koja je nakon bankovnog kolapsa i financijske krize odbacila mjere štednje koje je zahtijevala EU. Island nije članica EU no u njegovim su bankama mnogi građani EU držali svoj novac.

Island je naprotiv nastavio ulagati u svoj socijalni sustav i financijska kriza nije naštetila zdravlju Islanđana.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Naprotiv, u članicama EU pogođenima dužničkom krizom eurozone, među kojima su Španjolska, Portugal i Grčka, niz je negativnih posljedica krize na javno zdravlje. Tako sve više pacijenata odgađa liječenje za kasnije, što pogoršava izglede za izlječenje i u konačnici je skuplje za zdravstveni sustav.

U Grčkoj se bolnice bore kako uopće održati osnovne standarde. Rezultat takve situacije je rast zaraznih bolesti otpornih na antibiotike kao i manjak lijekova, a među njima su i lijekovi za epilepsiju.