Njemački Zalando, najveći europski online trgovac odjećom, podnio je tužbu protiv Europske komisije na Sudu pravde EU-a. Zalando je prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA) uvršten u kategoriju vrlo velikih online platformi (VLOP), što znači da podliježe strožim pravilima i obvezama. Zalando, stoga, putem suda želi osporiti tu ‘titulu’ koju im je EK dodijelila.

Prema Zakonu o digitalnim uslugama, vrlo velikim internetskim platformama smatraju se one koje imaju više od 45 milijuna aktivnih korisnika u EU-u.

Zalando je trenutačno jedina europska platforma označena kao VLOP, prvi broj koji su isporučili bio je ispod praga, odnosno 30,8 milijuna korisnika. Kasnije su objavili drugu brojku – 83,3 milijuna korisnika, što odgovara širem tumačenju definicije aktivnih korisnika koju zagovara izvršna vlast EU.

EK krivo tumači
Zalando u svojoj tužbi tvrdi da ne ispunjava kriterije kategorije vrlo velike platforme, već tvrdi da je Komisija krivo protumačila brojeve. Tvrde da ne predstavljaju sustavni rizik za širenje štetnog ili nezakonitog sadržaja trećih strana te da EK u odluci nije uzela u obzir hibridnu prirodu njihovog poslovnog modela.

“Podržavamo DSA i njene ciljeve. Međutim, Europska komisija pogrešno je protumačila naše korisničke brojeve i propustila priznati naš uglavnom maloprodajni poslovni model”, rekao je Robert Gentz, Zalandov suizvršni direktor. Naglasio je da jednostavno ne pripadaju kategoriji vrlo velike online platforme kako je definira DSA. “Tu smo upali prema broju posjetitelja a ne prema broju korisnika”, rekao je.

Europska komisija objavila je krajem travnja popis 19 vrlo velikih internetskih platformi i tražilica koje se suočavaju sa strožim pravilima u EU. To su: Alibaba AliExpress, Amazon Store, Apple AppStore, Booking.com, Facebook, Google Play, Google Maps, Google Shopping, Instagram, LinkedIn, Pinterest, Snapchat, TikTok, Twitter, Wikipedia, YouTube, Zalando, Bing i Google Search.

Primarna svrha Akta o digitalnim uslugama jest zaštititi kupce od krivotvorenih proizvoda, krađe podataka, kao i ostalih štetnih proizvoda i usluga. Od vrlo velikih internetskih platformi tražit će se da podijele informacije o tome kako funkcioniraju algoritmi za prikaz i preporuku sadržaja korisnicima.

Svrha zaštita kupaca
Velike platforme i tražilice morat će prolaziti kroz reviziju načina na koji donose odluke i umanjuju rizike za korisnike, morat će implementirati mehanizme za brzu prilagodbu u slučajevima velikih kriza koje utječu na javnu sigurnost i zdravlje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tu su i odredbe obvezi brzog uklanjanja ilegalnog sadržaja s društvenih mreža kroz transparentan sustav, zaštitu slobode izražavanja, kao i odredbe za zaštitu maloljetnika te strogo ograničavanje korištenja privatnih podataka za plasiranje ciljanih oglasa.

Ukratko korisnici bi trebali imati bolje informacije o stvarnim prodavačima proizvoda koje kupuju online. Zakon tako postavlja pravila za online posredničke usluge, odnosno sve od online platformi do pružatelja pristupa internetu koja vrijede za sve, ali istovremeno ima stroža pravila i kazne za vrlo velike platforme u dijelu upravljanja rizicima i transparentnosti usluga.

Zakon o digitalnim uslugama (DSA) usvojen je i stupio na snagu, a primjena bi trebala početi sljedeće godine. Bit će izravno primjenjiv u cijeloj EU članice ne trebaju najprije prenijeti pravila u svoje zakone.

Što se tiče obveza za vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice, DSA će se početi primjenjivati ​​ranije, četiri mjeseca nakon klasifikacije kao vrlo velike internetske platforme ili internetske tražilice, što znači krajem kolovoza ove godine.