Zbog napuštanja nuklearne energije i gašenja dijela termoelektrani Njemačka će se za tri godine suočiti s nedovoljnom vlastitom proizvodnjom električne energije.

To pak može imati značajne reperkusije na zajedničko europsko tržište električne energije na kojem je glavni opskrbljivač upravo Njemačka. 

Ministar umiruje javnost
Najveće tržište električnom energijom u Europi u potpunosti će ugasiti nuklearke 2022. godine temeljem vladine odluke motivirane katastrofom u Fukushimi 2011. godine. K tome, predanost Berlina borbi protiv klimatskih promjena ugasit će u idućih 19 godina sve termoelektrane na ugljen. Stoga će već za tri godine Njemačka ostati bez petine kapaciteta konvencionalnih izvora energije.

Naime, nestat će 12,5 gigavata (GW) kapaciteta u termoelektranama te preostalih 10 GW iz nuklearki, navodi Reuters. Time će ukupni njemački kapaciteti pasti na 80 GW što je manje od 82 GW koliko iznose potrebni kapaciteti za zadovoljavanje maksimalnih potreba za strujom. Ministar gospodarstva Peter Altmaier ovoga je mjeseca kazao kako će struje biti dovoljno, uslijed rasta kapaciteta iz obnovljivih izvora te opcije uvoza potrebnih količina.

Međutim, predstavnici elektroprivrede sumnjičavo gledaju na Altmaierevo umirivanje javnosti. Četiri tamošnja operatera prijenosnog sustava procjenjuju da bi već 2021. moglo nedostajati 5,5 GW kapaciteta između maksimalnih potreba i pouzdanih izvora energije. Drugim riječima, nedostajat će električne energije za opskrbu između 13 i 14 milijuna potrošača. Iz elektroprivrede poručuju kako se vlada ne može pouzdati u obnovljive izvore energije ako nepovoljne vremenske prilike potraju duže vrijeme. Stefan Kapferer, čelnik strukovne organizacije BDEW ističe i kako je riskantno osloniti se na uvoz. 

Nezgodan trenutak
"Konvencionalni kapaciteti smanjuju se gotovo svugdje u Europi", kazao je Kapferer za Reuters. Neovisno o pouzdanosti izvora, mogućnost da Njemačka postane neto uvoznik električne energije mogla bi se značajno odraziti na cijelo europsko tržište električnom energijom na kojem dominira njemački izvoz struje. Ta se promjena događa u trenutku kada Francuskoj, drugom velikom opskrbljivaču strujom, ubrzano zastarjevaju nuklearne elektrane. To pak znači da će se i Francuska u idućih nekoliko godina početi oslanjati na uvoz.

Vladu podržavaju zaštitari okoliša koji tvrde kako energetski lobi plaši javnost nestašicama struje kako bi zaštitio vlastite interese. "Njihovi su motivi očiti. Žele povećati pritisak kako bi dobili novac za kapacitete koji drugačije ne bi imali šanse doći na tržište", kaže zastupnik Zelenih i energetski stručnjak Oliver Krischer. Tko god bio u pravu, odnosno krivu, nedovoljni kapaciteti brinu energetski intenzivne djelatnosti, poput proizvođača aluminija, kojima treba sigurni dotok struje. 

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’