Trend rezanja javnih investicija koji je u Njemačkoj trajao desetljećima odrazio se na infrastrukturu koja je u sve lošijem stanju i vapi za obnovom.

Procjene razvojne banke KfW kazuju kako bi lokalne vlasti u gradovima i selima trebale uložiti dodatnih 126 milijardi eura kako bi ceste, pruge, mostove i škole dovele u pristojno stanje, prenosi Financial Times. "Predugo je Njemačka bila fokusirana na uravnoteženje proračuna i smanjenje manjka prije nego na investicije", smatra Henrik Enderlein, potpredsjednik berlinske škole javne uprave i jedan od autora ekonomskog programa socijaldemokratskog SPD-a.

Statistika kazuje da su javne investicije pale s pet posto BDP-a 1970. godine na povijesni minimum od 1,9 posto u 2005. godini. Trenutno vrijede oko dva posto BDP-a. Međutim, vlada kancelarke Angele Merkel tvrdi kako su javne investicije posljednjih godina snažno skočile jer su godišnje rasle gotovo četiri posto, a do 2020. rast će i pet posto. Neki ekonomisti zbog takvog stanje infrastrukture upiru prstom u "dužničku kočnicu", ustavni amandman iz 2009. koji vlastima na saveznoj i lokalnoj razini zabranjuje veću proračunsku potrošnju od prihoda.

Lider SPD-a Martin Schulz pitanje ulaganja u infrastrukturu stavio je u središte svoje kampanje za rujanske parlamentarne izbore. Schulz tvrdi da bi se 56 milijardi eura proračunskog viška trebalo iskoristiti za popravak cesta i škola, a ne za porezne olakšice koje predlaže Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Merkel. U SPD-u predlažu uvođenje zakonske "investicijske obveze" prema kojoj bi savezne i lokalne vlasti bile obvezne uložiti proračunski višak u obnovu infrastrukture.