Od 502 tvrtke u Srbiji koja se privatiziraju 14 je banja i specijalnih lječilišta. Riječ je o tvrtkama koje su poslovala s gubicima, ali ima i izuzetaka poput Ribarske banje ili Specijalne bolnice Čigota na Zlatiboru, koje ostvaruju dobit, javlja Radio Slobodna Europa. "Banje nisu dosad privatizirane zbog neriješenih imovinskih pitanja, a sada vlada značajan interes", rekla je za B92 v. d. direktora Agencije za privatizaciju Marijana Radovanović.

Sporovi oko vlasništva
Kako javlja Tanjug, najviše je ponuda za kupnju srpskih banja iz Rusije. Privatizacija banja, među kojima su i one poznatije u regiji, u Nišu, Vrnjačkoj Banji i Sokobanji, ne podrazumijeva prodaju izvora vode koji su prirodno blago i koji će ostati u vlasništvu države. Pravo njihovog korištenja bit će, uz naknadu, prenijeto novom vlasniku. Specijalne bolnice i banje, koje se privatiziraju, a oko čijeg vlasništva Mirovinsko-invalidski fond vodi sudske sporove s državom neće biti na prodaju, objašnjavaju Večernje novosti. Ipak, najava prodaje banja izazvala je polemike u srpskoj javnosti.

S jedne strane, slučajevi poput Češke i Poljske pokazuju da je privatizacijom banja njihove prihode moguće povećati i do 40 puta, dok s druge strane sudbina brojnih privatiziranih poduzeća u Srbiji koja su dovedena na rub propasti, izaziva zabrinutost vodstva dijela srpskih banja. Tako je Dušan Šokorac, direktor Ribarske banje kod Kruševca, nezadovoljan što se Ribarska banja našla u društvu s davno propalim poduzećima.   "Investiraju se vlastita sredstva, banja se razvija, radnici redovno primaju plaće, a sve obveze prema državi redovno izmirujemo, tako da nismo prioritet kada je riječ o privatizaciji ili prodaji. Treba napraviti ozbiljnu strategiju razvoja zdravstvenog turizma, potom treba riješiti imovinsko-pravne odnose između države i Mirovinsko-invalidskog fonda koji potražuje dio banjskih kapaciteta", kaže Šokorac.

Povećanje broja gostiju
Aleksandar Simić, direktor lječilišta Čigota na Zlatiboru, upozorava da bi posljedica privatizacije mogla biti poplava spa i wellness centara, kao što je to bio slučaj u Sloveniji. Tako bi, umjesto za oporavak građana s plićim džepom, banje i lječilišta mogla postati mjesto samo za njegovanje bogatih turista, drži Simić. "Slovenci sada imaju problem s rehabilitacijom svojih pacijenata. Kod nas dolaze pacijenti koje je uputio Republički fond za zdravstveno osiguranje, pacijenti iz Rusije i Australije. Tako da mislim da Čigota ima budućnost", kaže Simić.

U Srbiji godišnje 110.000 pacijenata koristi usluge banja i rehabilitacijskih centara.Međutim, Vladimir Đukić, državni tajnik u srpskom Ministarstvu zdravlja, kaže da zbog privatizacija banja zdravstveni osiguranici ne smiju pomisliti da će se Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstvenog osiguranja odreći 3600 bolničkih postelja u državnom vlasništvu. "Rehabilitacija će i dalje ići na uobičajeni način", tvrdi Đukić. Postoje i pozitivni slučajevi privatizacije srpskih lječilišta kao što su Lukovska, Prolom i Atomska banja, koja su nakon prodaje, uz proširenje kapaciteta, povećale broj gostiju i prihode. No Vladan Vešković, sekretar Udruženja banja Srbije, drži da postoje bolji modeli od privatizacije. "Ulaganje u banje je svakako nužno, a mora li to biti putem privatizacije tek će se vidjeti. Predlažemo da država zadrži 51 posto vlasništva u banjama i da se nađe strateški partner", kaže Vešković.