Međunarodna agencija za energiju (IEA), koju kritičari dugo optužuju za opstruiranje ambicioznije borbe protiv klimatskih promjena, uoči globalnog samita i klimi u Glasgowu napravila je zaokret pozvavši države na veći angažman u borbi za okoliš.

Ulaganja u obnovljive izvore energije moraju se utrostručiti do kraja ovog desetljeća da bi se ostvarili globalni klimatski ciljevi, upozorila je Međunarodna agencija u godišnjem izvješću World Energy Outlook.

Publikacija je, koju Financial Times ističe kao faktor koji oblikuje očekivanja država, kompanija i investitora o budućoj upotrebi ugljena, nafte i plina, svjetlo dana ugledala samo nekoliko tjedana prije UN-ovog samita o klimi i u tijeku energetske krize zbog oporavka od pandemije.

Snažniji koraci

U najnovijem izvješću Agencija je pozvala vlade da se obvežu na snažnije korake u smanjenju stakleničkih plinova.

Obnovljivi izvori energrije, vjetar, solari, hidroelektrane i bioenergetska postrojenja, moraju dosegnuti “daleko veći” udio u energetskim investicijama nakon pandemije COVID-19, dodaju.

“Ne ulažemo dovoljno da bismo zadovoljili buduće potrebe za energijom, a neizvjesnosti će obilježiti volatilno razdoblje pred nama”, rekao je čelnik IEA-e Fatih Birol. Ta institucija podcrtava da potražnja za obnovljim izvorima kontinuirano raste.

No, “taj napredak u toj čistoj energiji još uvijek je vrlo spor da okrene globalne emisije prema održivoj neto nuli”. Dosegne li svijet taj cilj do 2050. znanstvenici i stručnjaci za klimu vjeruju da će to pomoći ograničavanju porasta globalne temperature do 1,5 stupnjeva celzijusa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Jedna od ključnih poruka World Energy Outlooka jest da dodatna ulaganja ne moraju predstavljati takvu prepreku kako se čini.

“Više od 40 posto zahtijevanog smanjenja emisija može doći iz mjera koje isplaćuju same sebe, poput povećanja učinkovitosti, ograničavanja istjecanja plina, ugradnje vjetroelektrana ili solara na mjesta gdje su sada najkonkurentnije tehnologije za proizvodnju električne energije”, napominje se.

Buduća kretanja

U dva predstavljena scenarija IEA je razmotrila buduća kretanja. Zaključak prvog, u kojem analizira mjere koje su države već poduzele, jest da će godišnje emisije u svijetu ostati iste jer će zemlje u razvoju razvijati svoju infrastrukturu.

U tom scenariju, temperature će 2100. godine nadmašiti predindustrijsku razinu za 2,6 stupnjeva. I u drugom scenariju, ubace li države u ‘višu brzinu’ i obvežu se na dosezanje neto-nula emisija, uz potencijalno udvostručenje izvora čistih energija u narednom desetljeću, globalna temperatura bi rasla, ali sporije.

Do 2100. godine porasla bi 2,1 stupanj što je napredak prema osnovnom scenariju, no i dalje daleko od 1,5 stupnjeva predviđenih Pariškim sporazumom, poručuje IEA.

Za mnoge je to ogromni zaokret u retorici, posebice aktivistima i organizacijama za zaštitu okolišta koji su IEA-u optuživali za podržavanje nastavka ulaganja u fosilna goriva.

Izvršni direktor organizacije za zaštitu okoliša Stockholm Environment Institutea, Mans Nilsson, rekao je Deutsche Welleu da se IEA postupno okretala prema “jasnijem tonu kojim je poticala donositelje odluka na ublažavanje klimatskih promjena”. “Tradicionalno je bila poprilično blaga prema fosilnoj energiji i negativna prema potencijalu obnovljivih izvora.