Kineski predsjednik Xi Jinping osobno je početkom travnja pokrenuo diplomatsku ofenzivu i u ponedjeljak je započeo turneju po jugoistočnoj Aziji. Posjetit će zemlje koje je američki predsjednik također pogodio visokim carinama: Vijetnam, čija je roba bila oporezovana 46 posto, Kambodžu 49 posto i Maleziju 24 posto.
Bez obzira na to što su te zemlje među onima za koje je Trump iznenađujuće odgodio uvođenje dodatnih carina za 90 dana, kineski predsjednik želi iskoristiti trenutak šoka i dubokog nepovjerenja azijskih zemalja prema SAD-u i predstaviti Kinu kao puno pouzdanijeg partnera u regiji.
“Xijevo putovanje očito je tempirano kao odgovor na Trumpovu odluku da nametne carine svim zemljama, posebno jer je jugoistočna Azija najveći trgovinski partner Kine”, rekao je za CNBC Carlyle Thayer, profesor emeritus na Sveučilištu Novog Južnog Walesa (UNSW) u Canberri.
Lim Tai Wei, promatrač pitanja u istočnoj Aziji i profesor na Poslovnom fakultetu Sveučilišta Soka, rekao je da je ovo putovanje dio kineske regionalne ofenzive šarma prema zemljama za koje se “vjeruje da su također povrijeđene carinama”.
Posebno oprezni u izjavama
Kambodža je dobila jednu od najviših carinskih stopa od 49 posto, dok će se uvoz iz Vijetnama i Malezije suočiti s carinama od 46, odnosno 24 posto. Xi je posjetio Maleziju od 15. do 17. travnja, a očekuje se da će posjetiti i Vijetnam i Kambodžu – što će označiti njegovo prvo prekomorsko putovanje ove godine i njegovo prvo putovanje u jugoistočnu Aziju od državnog posjeta Vijetnamu u prosincu 2023.
Ranije ovog tjedna obećao je ojačati strateške veze sa susjednim državama “prikladnim” upravljanjem razlikama i poboljšanim vezama lanca opskrbe.
Ali Lim je rekao da bi Xijev posjet i prijem koji su mu pružile zemlje domaćini “mogli biti odmjereniji”. Prekoračenje obiju strana moglo bi poremetiti šire napore s obzirom da su neke zemlje ASEAN-a još itekako uključene u tekuće pregovore s Washingtonom. Malezija, Vijetnam i Kambodža će “vjerojatno biti vrlo oprezni sa svojim izjavama i neće uvrijediti nijednu stranu”, i držat će izjave “širokim i općim, a ne hrabrim” kako bi odražavale kolektivne ideje ASEAN-a, rekao je Lim. Dodao je da će Malezija i Vijetnam vjerojatno biti “posebno oprezni” u optici (ugošćavanja Xija u ovom trenutku), zbog tekućih pregovora o tarifama s Washingtonom.
“Ovi su pregovori složeni i osjetljivi, posebno s obzirom na Trumpovu nepredvidljivost”, rekao je Lim za CNA. “Obje zemlje pazit će da ne ugroze tekuće pregovore s Washingtonom dok žele dobrodošlicu kineskom najvišem čelniku.”
Regionalni promatrači ranije su predviđali da će Xi vjerojatno pojačati napore u približavanju jugoistočnoj Aziji tijekom ove godine. Njegova turneja po tri zemlje jugoistočne Azije bit će njegova prva takvih razmjera od 2013. nedugo nakon preuzimanja dužnosti, rekao je Lye Liang Fook, viši suradnik na Institutu ISEAS-Yusof Ishak. Pišući u internetskom komentaru za Channel News Asia (CNA) objavljenom 9. siječnja, Lye je primijetio da je Xi od 2013. čak deset puta posjetio regiju.
Lye je također primijetio da Xijevi prethodni posjeti jugoistočnoj Aziji obično nisu uključivali više od dvije zemlje i da su često bili tempirani uz velike globalne samite koji su se događali, kao što je njegov državni posjet Tajlandu 2022. nakon samita G20 na Baliju. Jedine prilike u kojima je posjetio jugoistočnu Aziju isključivo radi bilateralnih državnih posjeta bile su Kambodža u listopadu 2016., Mianmar u siječnju 2020. i Vijetnam u prosincu 2023., rekao je Lye.
Jugoistočna Azija, sa svojih 680 milijuna stanovnika, postaje sve važnija za interese SAD-a i Kine. ASEAN, koji se sastoji od 10 država članica, najveći je trgovinski partner Kine. U 2024. trgovina sa zemljama ASEAN-a činila je 15,9 posto ukupne vanjske trgovine Kine – s bilateralnom trgovinom koja je dosegla 962,98 milijardi američkih dolara, prema službenoj statistici. Za usporedbu, SAD je drugi najveći trgovinski partner ASEAN-a, s ukupnom trgovinom od procijenjenih 476,8 milijardi USD u 2024.
Ali percepcije i podrška u regiji prema objema supersilama i dalje su podijeljeni, prema nedavnim rezultatima godišnjeg istraživanja koje je objavio istraživački centar ISEAS-Yusof Ishak Institute. Pokazalo se da SAD ponovno preuzima prednost nad Kinom kao preferiranom prevladavajućom silom u regiji, iako promatrači kažu da se očekuje da će se regionalni stavovi promijeniti kao rezultat Trumpovih obećanja o tarifama. Rezultati su također pokazali da Kina ostaje najutjecajnija gospodarska i političko-strateška sila u regiji, malo ispred SAD-a, iako su ispitanici iz zemalja poput Vijetnama i Filipina izrazili visoku razinu nepovjerenja u Peking, vjerujući da će taktika čvrste ruke nastaviti prijetiti nacionalnim interesima i suverenitetu.
Analitičari očekuju daljnje produbljivanje suradnje između Kine i zemalja jugoistočne Azije, posebice u trgovini kao rezultat Trumpovih carina, iako je malo vjerojatno da će veliki dogovori biti finalizirani ili potpisani tijekom Xijevog nadolazećeg posjeta. Xi se rijetko predstavlja kao posrednik koji je usredotočen na osiguravanje poslovnih sporazuma tijekom državnih posjeta, rekao je Lim.
“Xijevi posjeti obično su visoko planirani i simbolični. Vjerojatno će mu biti cilj pokazati da Kina ima prijatelje u regiji”, dodao je. “Možda će biti najava jačanja poslovnih veza između entiteta, ali ne nužno politički nabijenih poslova”. Lim je također rekao da će kineski vrhovni čelnik vjerojatno iskoristiti nadolazeće putovanje da prikaže Kinu kao stabilnog i pouzdanog partnera u regiji, za razliku od američkog pristupa koji se smatra sve nepredvidljivijim i nedosljednijim. “Trump je postao nepredvidljiviji za pregovore u usporedbi s njegovim prvim mandatom”, rekao je Lim. “Njegovi zahtjevi su sada daleko kompliciraniji.”
Vijetnam je vrlo ranjiv
Xi će također pokušati pronaći zajednički jezik tijekom svog posjeta kako bi ublažio utjecaj Trumpovih carina, rekao je Thayer. Dodao je da će Kina vjerojatno nastojati osigurati da ključni opskrbni lanci u regiji ostanu otvoreni i da se postojeće trgovinske prepreke rješavaju u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP), koji uključuje 10 država ASEAN-a, kao i partnere Australiju, Kinu, Japan, Republiku Koreju i Novi Zeland.
Umjesto da se usredotoči samo na nuđenje gospodarskih poticaja, kinesko izaslanstvo je vjerojatno više zainteresirano za razumijevanje kako tri zemlje domaćini Malezija, Vijetnam i Kambodža – te ASEAN u cjelini – “planiraju odgovoriti na kaznene trgovinske mjere koje je uveo SAD”, rekao je Thayer.
Posebno je na udaru Vijetnam koji je posljednjih godina postao proizvodno središte za brojne kineske kompanije. Prijetnja povećanja carinskih stopa na uvoz iz SAD-a mogla bi pokolebati gospodarsku putanju Vijetnama. Izravna strana ulaganja u Vijetnamu povećala su se posljednjih godina jer tvrtke traže načine za upravljanje rizicima koji proizlaze iz proizvodnje u Kini. Vijetnam je primio približno 18,5 milijardi dolara neto izravnih stranih ulaganja, prema evidenciji Svjetske banke koja seže do 1970.
“Recipročna” carinska stopa predsjednika Donalda Trumpa od 46 posto na robu uvezenu u SAD iz Vijetnama nakratko je stupila na snagu 9. travnja. Kasnije tog dana Trump je poništio, odnosno spustio carinske stope na proizvode iz zemalja kao što je Vijetnam na 10 posto. Zemlje koje podliježu višim carinama imaju manje od 90 dana da ispregovaraju bolje trgovinske uvjete s Bijelom kućom. “Vijetnam je vrlo ranjiv”, rekao je CNBC-u Tuan Chu, pridruženi voditelj programa na Sveučilištu RMIT u Vijetnamu.
Vijetnamske potencijalno povećane carinske stope djelomično se temelje na njegovom trgovinskom suficitu u SAD-u, prema Cullenu Hendrixu, višem suradniku na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju. Trgovinski suficit Vijetnama iznosio je otprilike 123,5 milijardi dolara 2024. u usporedbi sa 39,5 milijardi dolara iz 2018. godine, prema Uredu za popis stanovništva. Dio sve većeg izvoza Vijetnama u SAD vjerojatno su kineski proizvodi koji su preusmjereni kako bi se izbjegle više carinske stope. Dokazi za to potječu iz podataka o trgovini prikupljenih nakon 2018., dok je trgovinski rat između SAD-a i Kine eskalirao, prema istraživačkom radu Poslovne škole Harvard.
Edmund Malesky, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Duke i jedan od autora harvardskog rada, procjenjuje da je 84% povećanja proizvodne aktivnosti u Vijetnamu bila proizvodnja s dodanom vrijednošću. “Ali postoji manji dio, možda 16 posto, ovisno o tome kako to mjerite, a to je preusmjeravanje, što je postalo problem za Sjedinjene Države”, rekao je Malesky. Tvrtke bi mogle promijeniti svoje međunarodne opskrbne lance ako se uvedu više carinske stope na uvoz iz SAD-a. “Ovo je na neki način dio igre globalnog udarca u krticu”, rekao je Hendrix.
Kina treba partnere i potporu
Gospodarska i trgovinska suradnja između Kine i Vijetnama posljednjih se godina stalno razvijala. Kina je najveći trgovinski partner Vijetnama od 2004., dok je Vijetnam najveći trgovinski partner Kine unutar ASEAN-a od 2016. Obujam bilateralne trgovine premašio je 200 milijardi dolara četiri uzastopne godine, dosegnuvši 260,65 milijardi dolara u 2024., što je povećanje od 13,5 posto na godišnjoj razini, pokazali su podaci kineskog Ministarstva trgovine.
Izravna ulaganja kineskih poduzeća u Vijetnam premašila su 2,5 milijarde dolara 2024., održavši brzi rast i učinivši Vijetnam važnom inozemnom investicijskom destinacijom za Kinu. Kinesko će izaslanstvo tijekom travanjske turneje vjerojatno dati prioritet naporima da osigura nova tržišta u regiji – u pokušaju da ublaži utjecaj američkih kaznenih mjera na njezin gospodarski rast, rekao je veteran malezijskog diplomata dr. Ilango Karuppannan, također bivši visoki povjerenik u Singapuru i veleposlanik u Libanonu.
“U ovom trenutku Kina treba i gospodarske partnere i političku potporu”, dodao je. “Ovo putovanje je važno za Kinu jer traži načine da se oslobodi ograničenja nametnutih Trumpovom nepovoljnom politikom.”
