Kina će produbiti gospodarske i financijske reforme i dodatno otvoriti svoje tržište stranim kompanijama kako bi s brzog rasta prešla na održiviji rast, izjavio je u srijedu predsjednik Xi Jinping na najvažnijem zasjedanju Kineske komunističke partije (KKP). Međutim, u Xijeva obećanja – posebno kada je riječ o većem otvaranju tržišta – na Zapadu malo tko vjeruje.

Vrhunac politike

U Pekingu je jučer u Velikoj dvorani naroda započeo kongres KKP-a, vrhunac kineskog “političkog kalendara” s obzirom da se održava svega dva puta u 10 godina. Na ovogodišnjem zasjedanju koje traje tjedan dana bit će izabran i novi sastav Stalnog komiteta Politbiroa, tijela koje će de facto vladati zemljom od 1,4 milijarde stanovnika idućih pet godina. Kongres je okupio, piše Reuters, 2000 delegata iz čitave zemlje, a nazoči mu i bivši predsjednik zemlje, 91-godišnji Jiang Zemin. Tijekom izlaganja svoje vizije budućnosti Kine, Xi je istaknuo kako je nakon dugog razdoblja napornog rada socijalizam s kineskim karakteristikama ušao u novu eru. “Ovo je novi povijesni pravac u razvoju naše zemlje”, naglasio je kineski lider u govoru koji je televizijski prenošen diljem države.

U tom kontekstu vrh kineske politike obećava reforme koje će dopustiti tržištu odlučujuću ulogu u raspodjeli resursa te tržišno orijentirane reforme tečaja juana kao i ukupnog financijskog sustava. Vlada će “rasčistiti pravila i prakse koje onemogućavaju poštenu tržišnu utakmicu, podržati razvoj privatnih tvrtki i stimulirati vitalnost svih vrsta tržišnih entiteta”, naglasio je Xi. No, to ne znači da će vlada u Pekingu zaboraviti na državne kompanije, dapače.

Xi je naglasio da će vlada podržati jačanje, poboljšanje i širenje državnih kompanija, efikasno spriječiti gubitak državne imovine, produbiti reforme državnih tvrtki, razviti gospodarstvo mješovitog vlasništva i uzgojiti globalno konkurentne kompanije. No, pažnju zapadnih analitičara ponajviše je privukla izjava o većem otvaranju tržišta stranim kompanijama. “Kineska otvorena vrata neće biti zatvorena, već će biti šire otvorena”, kazao je predsjednik. Međutim, inozemni poduzetnici smatraju kako će obećanje najvjerojatnije ostati samo obećanje.

“Ne vidim otvaranje tržišta. Sve se svodi na disciplinu i nadzor”, izjavio je za Reuters direktor jedne američke tvrtke koja ima podružnicu u Kini, a koji je želio ostati anoniman. “Dok ne vidimo da strane banke mogu imati više od sadašnjih najviše 49 posto udjela u kineskim bankama te dok strane osiguravajuće kompanije ne dobe puni pristup tržištu, govorimo o istim stvarima kao i prije pet godina”, tvrdi Jacob Parker, potpredsjednik Američko-kineskog poslovnog vijeća. Analitičari ističu i kako je Kina nedavno donijela cijeli niz novih zakona iz područja nacionalne i kibernetičke sigurnosti koji će predstavljati značajan uteg stranim tvrtkama.

“U posljednjih 20 ili 30 godina imali smo ekonomski razvoj pod svaku cijenu, a sada vidimo novu paradigmu gdje je nacionalna sigurnost dominantna tema dok se ekonomska pitanja promatraju kroz te naočale”, smatra Jude Blanchette, analitičar pekinškog Centra za ekonomiju i poslovanje. Dobar dio ekonomista smatra kako broje “bolne reforme” u Xijevom prvom mandatu odvijaju se vrlo sporo. To se prije svega odnosi na rješavanje problema zaduženosti sektora državnih poduzeća, hvatanja ukoštac s dugom lokalne samouprave, uvođenje novih poreza na nekretnine kako bi se “ohladilo” nekretninsko tržište te dopuštanje seljacima da slobodnije prodaju i kupuju zemlju.

Stabilnost pobjeđuje

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Jedan zapadni diplomat ocjenjuje kako najave okretanja tržištu dobro zvuče, ali da je i sve jasnije kako je najvažniji Xijev prioritet jačanje uloge Komunističke partije i održavanje stabilnosti. “Kada daljnje otvaranje dođe u sukob s tim prioritetima, argument stabilnosti pobjeđuje”, ističe taj diplomat. Kako sada stvari stoje, Kina će ove godine ostvariti najsnažniji gospodarski rast u nekoliko posljednjih godina od sedam posto. Vlada je, inače, ranije procjenjivala da će u 2017. rast BDP-a dosegnuti 6,5 posto. Međutim, ekonomski rast prije svega je posljedica skoka građevinskih investicija, prvenstveno javnih i financiranih kreditima.

Kreditiranje zbog toga ubrzano buja, a rejtinška agencija Standard & Poor’s (S&P) objavila je u utorak da je Kina do sada ostvarila tek “malene korake” u zauzdavanju zaduživanja. S&P je prošlog mjeseca snizio kreditni rejting Kine istaknuvši kako je kreditni rast i dalje prebrz.

Tog problema nesumnjivo je svjesna i vlada, pa je Xi Jinping u svom govoru istaknuo kako će vlada jačati osobnu potrošnju kao temelj budućeg ekonomskog rasta. K tome, proširit će srednju klasu i smanjiti jaz u razvoju urbanih i ruralnih područja.