Sjedinjene Države sve izravnije povezuju trgovinske ustupke s digitalnom regulacijom u Europskoj uniji. Američki ministar trgovine Howard Lutnick u Bruxellesu je poručio da će Washington razmotriti ukidanje 50-postotnih carina na europski čelik i aluminij samo ako EU ublaži regulatorni okvir za tehnološke kompanije. Prema njegovim riječima, isključivo “uravnotežen pristup regulaciji digitalnog tržišta” može otvoriti prostor za dogovor oko metala, objavio je Financial Times.

Lutnick je pritom naveo da bi Bruxelles trebao “riješiti” otvorene postupke protiv Googlea, Microsofta i Amazona te stvoriti regulatorni okvir “s kojim je SAD spreman živjeti”. Istaknuo je i da europske regulative pogađaju primarno američke kompanije zbog njihove tržišne veličine.

Frustrirani tempom

Washington se već dulje protivi dvjema ključnim EU uredbama – Digital Markets Actu (DMA) i Digital Services Actu (DSA) – smatrajući ih diskriminatornima. Trump je u kolovozu ponovno zaprijetio carinama i izvoznim kontrolama na sve zemlje koje “napadaju američke tehnološke lidere”.

Istodobno, američki dužnosnici sve su frustriraniji tempom implementacije dogovora koji su Donald Trump i Ursula von der Leyen postigli u srpnju u Škotskoj. EU odbija ideju “razvodnjavanja” digitalnih pravila, pozivajući se na regulatorni suverenitet, i poručuje da zakonodavni okvir ne diskriminira prema podrijetlu tvrtki. DSA se, kako podsjećaju, provodi i prema kineskim platformama poput Temua i Sheina.

Napetosti rastu i zbog novih kazni koje Bruxelles redovito izriče velikim tehnološkim kompanijama. Google je u rujnu sankcioniran s 2,95 milijardi eura zbog oglašivačkih praksi, dok Meta i Apple zajednički duguju 700 milijuna eura na temelju travanjskih odluka. Uz to, Unija je otvorila nove istrage vezane uz cloud usluge Amazona i Microsofta.

Istodobno, s druge strane Atlantika raste nezadovoljstvo jer carinski tretman čelika i aluminija nije promijenjen unatoč dogovoru iz srpnja, kojim je većina američkih carina smanjena na 15 posto. SAD je u međuvremenu uveo 50-postotne carine na niz proizvoda koji sadrže metal, poput traktora, dizalica, perilica i hladnjaka, a razmatra i dodatno proširenje mjera. Bruxelles se nada da će njegovi prijedlozi ograničenja čeličnih kvota potaknuti SAD na recipročno smanjenje carina, posebno u zajedničkoj strategiji prema zemljama s prekomjernom proizvodnjom.

Kontroverze oko energije

Ipak, Europska komisija jasno naglašava da “čelik i digital nisu povezani”, odbijajući trgovinu različitim politikama. Američki su dužnosnici istodobno naglasili ambiciju stvaranja jedinstvenog transatlantskog tržišta te smanjenja američkog deficita u robnoj razmjeni koji je još 2004. godine iznosio 236 milijardi dolara.

U političkoj dinamici dodatnu kontroverzu stvara i obećanje EU-a da će od SAD-a kupovati 250 milijardi dolara energetskih proizvoda godišnje. Bruxelles tvrdi da je već ove godine nabavljeno 200 milijardi dolara energije, uz snažan rast LNG uvoza i skore nabave američke nuklearne tehnologije. Međutim, neovisna analiza IEEFA-e ukazuje da je od siječnja do rujna stvarni uvoz iznosio tek 101 milijardu dolara, što upućuje na jaz između političkih ambicija i tržišne realnosti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Trgovinski odnosi Europske unije i SAD-a tako ulaze u novu fazu u kojoj Washington otvoreno koristi carine kao polugu za pregovore o tehnološkoj regulaciji, a Bruxelles naglašava da “zakoni nisu predmet trgovinske razmjene”. Kako će se taj sukob regulatornih filozofija odraziti na širi ekonomski i politički dogovor, bit će jedno od ključnih pitanja transatlantskih odnosa u 2026. godini.