To je dobra vijest, ako Srbija traži alternativu za opskrbu plinom", rekao je za Radio Slobodna Europa Dirk Buschle, zamjenik direktora tajništva Europske energetske zajednice.

Naime, premijer Srbije Aleksandar Vučić prethodno je u Tirani izjavio da će Srbija prihvatiti sugestiju iz SAD-a da smanji ovisnost o ruskom plinu tako što će se priključiti plinovodu koji ima američku podršku. Riječ je Transjadranskom plinovodu (TAP) kojim će plin iz Azerbajdžana preko sjeverne Grčke i Albanije pristizati do južne Italije gdje bi TAP bio spojen s postojećom mrežom. Taj je plinovod izravna konkurencija ruskom projektu Turski tok, kojim će ruski plin dolaziti u Tursku, s mogućnošću priključenja Grčke, Makedonije, Srbije i Mađarske, te drugih europskih zemalja. Izgradnja TAP-a trebala bi početi na albanskim cestama i mostovima koji čine infrastrukturu plinovoda, a završetak cijelog projekta planiran je za 2020. godinu.

TAP će biti povezan s Transanatolijskim plinovodom (TANAP), koji bi trebao biti završen 2018. godine i kojim će pristizati 16 milijardi prostornih metara plina iz Azerbejdžana, preko Turske do grčke granice.  U toj borbi svjetskih velesila za europsko plinsko tržište, SAD ohrabruje države u regiji da se okrenu TAP-u, što naravno ima i šire gospodarske i političke posljedice. Vučić to niti ne skriva. "Europska unija naš je strateški cilj, a s druge strane želimo dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i s Rusijom i mnogim drugim zemljama. Kada je riječ o energetskoj sigurnosti, spremni smo diverzificirati plinske izvore za Srbiju, što je vrlo važno i za naše američke prijatelje. I, naravno, spremni smo privući još američkih investitora kojima jamčimo najbolju poslovnu klimu", rekao je Vučić. Međutim, srpski energetski stručnjaci Vučićevu najavu okretanja azerbejdžanskom plinu drže isključivo političkom pričom.

"Vučić se može okretati gdje god hoće, ali u Americi nema plina. Azerbajdžan nema dovoljne količine plina da nadomjesti ono što je trebalo doći iz Rusije". rekao je Vojislav Vuletić, predsjednik Udruženja za plin Srbije, za Radio Slobodna Europa. I Dušan Bajatović, direktor Srbijagasa, dijeli isto mišljenje. Prema njegovim riječima Tanjugu, zemlje regije ne mogu na srednji i duži rok računati na plin iz Azerbajdžana, niti na plin iz škriljevca. Cijena nafte treba biti najmanje 85 dolara za barel da bi dobivanje nafte i plina iz škriljevca bilo isplativo. Azerbajdžan nema dovoljno plina, a plin iz škriljevaca neisplativ je i nekonkurentan, tako da regija nema zamjenu za ruski plin. 

Ključna uloga u projektu

Grčka između TAP-a i Turskog toka

Od 880 kilometara planiranog plinovoda TAP, 540 kilometara otpada na Grčku čime ta zemlja koju potresa dugogodišnja kriza dobiva ključnu ulogu u projektu. Već 2013. godine Grčka, Albanija i Italija u Ateni su potpisale sporazum o gradnji TAP-a i time dale na znanje da su za taj projekt vrijedan milijarde eura. U međuvremenu, Grčka je s promjenom vlasti pokazala veliko zanimanje i za sudjelovanje u ruskom projektu Turski tok.