Djelovanje antitijela koja proizvode “memorijske B stanice” imunosnog sustava može biti vrlo značajno u slučaju omikron varijante koronavirusa, čak i ako su oslabljena, vjeruju znanstvenici.

BORBA S PANDEMIJOM

Beroš: Kasnimo s pojavom omikrona u značajnijoj mjeri i to nam je dobar trenutak

Pošto organizam nauči prepoznati SARS-CoV-2, bilo nakon prirodne infekcije ili nakon cijepljenja, B stanice stvaraju svježa antitijela protiv virusa ako otprije nema dovoljno antitijela koja cirkuliraju u krvi i koja ga mogu neutralizirati.

B-limfociti ili B-stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B-limfociti i T-limfociti zajedno čine takozvani “adaptivni imunosni sustav” koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.

B limfociti uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u obrani organizma. Glavna im je funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju memorijskih stanica.

Ako se B-stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B-limfociti ostanu u tijelu, to se imunosni sustav može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.

Otprilike 5 do 15 posto limfocita u krvi su B stanice, a prisutni su i u slezeni, limfnim čvorovima i krajnicima. Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija protutijela.

B-limfociti proizvode antitijela samo kad su aktivirani. Sazrijevanje B-limfocita se odvija u koštanoj srži, ali se njihova aktivacija događa u limfnim čvorovima.

U studiji objavljenoj na internetskoj stranici bioRxiv, koja još treba proći recenziju, znanstvenici su analizirali snagu više od 300 antitijela što ih proizvedu memorijske B stanice, dobivenih od cijepljenih dobrovoljaca, ali i osoba koje su prirodno preboljele infekciju SARS-CoVom-2.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Čini se da je omikron uspio izbjeći vrlo velikom dijelu memorijskih B stanica”, rekli su znanstvenici, no dodaju kako se “čini da ga još uvijek učinkovito prepoznaje 30 posto ukupnih antitijela i blizu 10 posto svih moćnih neutralizirajućih antitijela”.

Bezbroj žarišta

Eksplozija doslovno preko noći: U jednoj hrvatskoj županiji misle da su suočeni sa širokom cirkulacijom omikrona

To su zaključili Matthieu Mahevas i Pascal Chappert, znanstvenici sa sveučilišta Universite de Paris.

Oni vjeruju da bi snažna sposobnost memorijskih B stanica da reproduciraju i proizvode antitijela mogla nadoknaditi oslabljenu učinkovitost tih antitijela u manje od dva dana.

U kombinaciji s ostalim komponentama imunosnog sustava, posebice T stanicama, učinak B stanica vjerojatno pridonosi objašnjenju zbog se čega većina cijepljenih osoba koje se zaraze omikronom ne razboli u tolikoj mjeri da bi trebala hospitalizaciju, rekli su francuski znanstvenici.