Vrijednost spajanja i preuzimanja koje su sklopile tvrtke iz azijsko-pacifičke regije ove je godine prvi put premašila 1000 milijardi dolara. Kako su pokazali podaci Thomson Reutersa, tome je u velikoj mjeri pridonio kineski val akvizicija u inozemstvu, nakon nprošlogodišnjeg pada od 20 posto. Tako je vrijednost spajanja i akvizicija azijsko-pacifičke regije od početka godine dosegnula ukupno 1200 milijardi dolara, što je 46 posto više nego lani.

Kineske kompanije, na čelu s privatnim tvrtkama poput Fosun Internationala, ove su godine utrošile rekordne 102 milijarde dolara na akvizicije u inozemstvu, prenosi Hina. U uvjetima slabijeg rasta kineskog gospodarstva, još i veće njihove inozemne kupovine mogu se očekivati u 2016. godini. Naime, s obzirom na to da kinesko gospodarstvo ima najniže stope rasta nakon duljeg vremena, kineskim kompanijama je nužna kupnja vrhunske tehnologije kako bi se adekvatno odgovorilo na pitanja poboljšanja proizvodnje, zaštite okoliša i slabljenje juana. No ti čimbenici bi mogli potaknuti kineske kompanije, poput proizvođača čipova i dobavljača u agrokemijskoj industriji da iduće godine krenu u još veći šoping i inozemstvu, smatraju analitičari i bankari.

“Kina se pokrenula, pripremamo se za intenzivnu godinu što se tiče sklapanja poslova. Kineske aktivnosti na inozemnim tržištima trebale bi ojačati u idućoj godini, s fokusom na sektorima proizvodnje poluvodiča, energetike i financija”, kazao je Joseph Gallagher, čelnik odjela za spajanja i akvizicije za azijsko-pacifičku regiju u banci Credite Suisse.

Snažna godina za sklapanje poslova dobra je vijest za globalne investicijske banke u regiji. Ove godine Goldman Sachs bio je vodeći savjetnik u tim aktivnostima kompanija, s tržišnim udjelom od 16,7 posto, a slijede Morgan Stanley i HSBC holdings. Kina, Hong Kong i Australija su tri su najaktivnija tržišta na azijsko-pacifičkom području.

Zanimljivo je i što su najveća kineska državna poduzeća imala manje aktivnu ulogu u spajanjima i akvizicijama ove godine u usporedbi s uspješnim danima sredinom prošloga desetljeća, budući da je sveobuhvatna protukorupcijska istraga koju je pokrenuo predsjednik Ši Đingping navela na oprez nekolicinu dužnosnika u vezi donošenja velikih odluka, ističu bankari.

Dodaju također kako je Peking međutim gorljivi zagovornik sporazuma u nišama poput poluvodiča i agrokemije. Najbolji je primjer u tom slučaju kineski tehnološki konglomerat Tsinghua Unigroup koji planira uložiti 300 milijardi juana (47 milijardi dolara) u idućih pet godina kako bi postao treći najveći svjetski proizvođač čipova.