Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je rusku vojnu industriju da što prije premosti sigurnosni raskorak između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koje je pritom optužio da pokušavaju uzurpirati stratešku ravnotežu između te dvije države.Putin je prekjučer u govoru pred generalima potvrdio kako kreće provedba plana velike modernizacije oružanih snaga vrijedna 755 milijuna dolara, a koju je najavio prošle godine i koja bi se trebala provesti tijekom idućih deset godina."Ima pokušaja da se poremeti strateška ravnoteža", poručio je svojim generalima Putin, jasno dajući do znanja kako su najrazličitije prijetnje ruskim interesima preopasne da bi se ignorirale. "Dinamika geopolitičkog razvoja traži da naš odgovor bude odmjeren i brz. Zato u razdoblju od idućih tri do pet godina ruske oružane snage moraju biti podignute na novu razinu", istaknuo je Putin.Kao ključne geoplotičke prijetnje na koje će morati odgovoriti Rusija naglasio je američki program protubalističkog štita, daljnje ekspanzije NATO-a, kao i pokušaje militarizacije Arktika.

Preskup plan
Ipak nisu svi visoki ruski dužnosnici oduševljeni idejom velikog ulaganja u vojsku, a kako javlja The Financial Times, smatraju da da je Putinov plan preskup te da bi se za njegovu provedbu morala preusmjeriti sredstva namijenjena drugim proračunskim korisnicima. To bi se ponajviše odrazilo na zamrzavanje ili pad prijeko potrebnih ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu."Dok su sve druge države počele smanjivati izdatke za vojsku Rusija čini suprotno. I to unatoč tome što nemamo kapaciteta ni novca da povećamo izatke za obranu", rekao je bivši ruski ministar financija Aleksej Kudrin u intervjuu za Vedomosti. No unatoč tome ruski vojni proračun lani je ojačan za 82 milijarde dolara, koliki je i ukupni proračun ministarstva prosvjete.Inače, ministarstvu obrane već dulje vremena zadaje glavobolje pitanje da se doznačeni novac pravilno potroši jer je ruski vojno-industrijski kompleks   ozloglašen po tome visoke cijene 'pojedu' gotovo sav doznačen proračunski novac. Analitičari FT-a procjenjuju kako se u sukobu ministarstva obrane i vojno-industrijskog kompleksa krije i razlog prošlogodišnje ostavke ministra obrane Anatolija Serdjukova , aiko je službeno objašnjenje bilo da je otpušten zbog korupcije.  To potvrđuje i prekjučerašnja izjava zmjenika ruskog ministra obrane Jurija Borisova kako su uoči ostavke Serdjukova ministarstvo obrane i vojni dobavljači postigli dogovor kojim bi se zauzdali troškovi za te stavke.

Prijetnje s istoka
"Intenzivno radimo na tome da se izbjegnu budući 'cjenovni ratovi' između ministarstva obrane i dobavljača,", poručio je Borisov. Putin je naglasio kako je glavni ruski odgovor na te strateške prijetnje "integracija Euroazije", odnosno stvaranje ekonomskog saveza sa državama članicama bivšeg Sovjetskog Saveza. No Zapadni diplomati, među kojima je i bivša američka državna tajnica Hillary Clinton rekla je kako je Putinov "Euroazijski projekt" tek još jedna pokušaj stvaranja nove inačice SSSR-a.Inače, utrka u naoružanju, a i povećanju vojnog proračuna posljednjih godina vodi se između Indije i Kine. Tako je Indija lani povećala vojni proračun za 17 posto, na 41 milijardu dolara, nakon što je Kina povećala svoje vojne izdatke za 11,2 posto, odnosno na 106,4 milijarde dolara. Iako se ruski predsjednik Putin ovoga puta nije posebno osvrtao na rapidnu militarizaciju Kine, sigurno je da je pogled Kremlja uperen i na tu stranu svijeta.

Problemi s dobavljačima

General osuo paljbu po proizvođačima F-35

Pentagonov šef programa za program borbenog zrakoplova F-35 osuo je paljbu po glavnim izvođačima tog programa Lockeed Martinu i Pratt & Whitneyu, poručivši im da pokušavaju iscijediti i zadnji cent od američke vlade te kako ne vide dalekosežne prednosti tog projekta. General Christopher Bogdan, javlja Reuters, rekao je kako se ove dvije kompanije ponašaju kao da prodaju posljednje primjerke tog zrakoplova iz programa vrijednog 396 milijardi dolara zatražio od njih da i same podnesu dio rizika glede inozemne prodaje tog programa te da predstave program rezanja troškova programa.

Hrvatska investira milijardu eura kroz deset godina

Hrvatski vojni proračun za 2013. godinu iznosi 4,78 milijardi kuna (825 milijuna dolara), a od čega je za nabavku novih ili remont postojećih borbenih sredstava namijenjeno 1,74 milijarde kuna. Kako je rečeno na nedavnoj prezentaciji plana nabavke MORH-a, najznačajni projekti u ovoj godini će biti vezani uz višenamjenske borbene avione, obalni ophodni brod, helikoptere, protupožarni avion Air Tractor, završnu fazu projekta BOV i autonomno podvodno vozilo. Načelnik Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Drago Lovrić, kazao je ovog tjedna da je realno očekivati da bi Hrvatska u idućih 10 godina na nabavku novih resursa mogla potrošiti 7-8 milijardi kuna.Proteklih godina su Oružane snage (OSRH) uspješno implementirale Patrijino borbeno oklopno vozilo u vrijednosti od 112 milijuna eura, uz 20-ak dodatnih milijuna za naoružanje. Niz godina govori se i o obnovi Hrvatske ratne mornarice (HRM) s 10-ak brodova iz domaćih brodogradilišta. No, nakon što su krajem 2008. iz Finske, u sklopu offseta za naručene Patrije, došla dva ratna broda, korvete klase Helsinki, projekti vlastite proizvodnje su zamrli. Ovog tjedna je ministar obrane Ante Kotromanović ponovno aktualizirao nabavka pet ophodnoh brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu u vrijednosti od 10-ak milijuna eura. No, u proteklom razdoblju je najviše mašte budila rasprava o nabavi novih borbenih zrakoplova. Hrvatski Mig-21 avion ima tehnologiju staru 50-ak godina, i svakome je jasno da njihova modernizacija nema nekog operativnog smisla. Ukoliko se Hrvatska odlučila zadržati ratno zrakoplovstvo, a što jest iako NATO to ne traži, novi zrakoplovi su nužnost. Problem je samo cijena, koja se penje i iznad 1,5 milijardu eura. Hrvatska je članica NATO saveza i u svijetu gotovo da i nema zemlje i proizvođača zrakoplova koji joj ne bi htjeli prodati svoj najnoviji proizvod. Štoviše, mnogi i opasno lobiraju za to na najvišim razinama jer se radi o tisućama radnih mjesta. Poznato je da nam se otvoreno nude švedski Grippen i ruski Mig, a nešto manje javno i europski Eurofighter, francuski Rafale. U prikrajku su uvijek i Amerikanci sa svojom velikom paletom lovaca. Mogući pritisci, ako bi se odlučila za "pogrešnog proizvođača", jer ne zaboravimo da Eurofighter ime svoje pogone u Njemčakoj, Italiji, V. Britaniji i Španjolskoj, a s druge strane Francuska i Švedska su utjecanje zemlje Unije, vjerojatno su dodatno obeshrabrili domaće političare usljed pristupnih pregovora za članstvo u EU. No, možda i više od mogućih pritisaka iz EU-a, vlade se više boje vlastitih građana kojima bi teško objasnili zašto su utrošili 10-ak milijardi kuna na oružje, koje nam zapravo i nije nužno, dok se istovremeno smanjuju plaće i socijalna prava te dižu porezi. Zbog toga ćemo se i nadalje, izgledno još jako dugo, šlepati s "ušminkanim" Migovima.