Sve su brojniji Amerikanci koji smatraju da bogati plaćaju premalo poreza. No istodobno mnogi nisu sigurni treba li povisiti stopu poreza za bogate.

Mnogi čitatelji nisu se složili sa stajalištem izraženim u jednoj od mojih prethodnih kolumna o tome da bi se najviše porezne stope mogle popeti puno više. "Problem ne predstavlja onih pet posto koji plaćaju polovicu svih saveznih poreza na dobit, već pedeset posto onih koji ga uopće ne plaćaju", napisao je u odgovoru James A. Rowan Jr., investicijski bankar iz Baltimorea. "U toj skupini bi trebalo potražiti način povećanja ukupnog poreznog dohotka." Za glasače ovo predstavlja jedno od najvažnijih pitanja na izborima. Ako smatrate da bogati plaćaju premalo poreza, vjerojatno ćete glasovati za Baracka Obamu.

Ako pak smatrate da su porezne stope za bogate Amerikance i dalje previsoke, glasovat ćete za Mitta Romneyja. Unatoč smanjenju najviših poreznih stopa, bogati danas plaćaju puno više saveznih poreza u usporedbi sa situacijom prije nekoliko desetljeća. Plaćaju i puno više poreza nego u europskim socijaldemokratskim državama. No time se prikuplja razmjerno malo novca kojega nema dovoljno za pokrivanje socijalnih programa, kao ni za smanjenje gospodarske nejednakosti. Prema rezultatima istraživanja svjetskih vrijednosti, od građana svih bogatih industrijaliziranih zemalja, Amerikanci su prvi koji se neće složiti da je jedna od glavnih zadaća demokratske vlade oporezivanje bogatih i pomaganje siromašnima. Stope poreza na dobit najniže su u posljednjih dvadeset godina, no istraživanje Gallupa pokazuje da polovica Amerikanaca smatra da su one i dalje previsoke.

Europljani su odavno prihvatili regresivne poreze na potrošnju i razumne cijene toga. No oni u puno većoj mjeri vide svoj porezni novac na djelu nego Amerikanci. Na to ih podsjeti svaki posjet liječniku koji svoju plaću dobiva iz poreznog sustava. Za razliku od njih, brojni Amerikanci imaju tek mutnu predodžbu na što se troši njihov porezni novac. Tek rijetki znaju da se njime subvencionira zdravstveno osiguranje koje im plaća poslodavac, a koje bi bez pomoći vlade bilo puno skuplje. Još manje ih zna da bi se školarine da državnim sveučilištima, fakultetima i višim školama, koje u prosjeku iznose 4774 dolara godišnje popele na 11.064 dolara bez pomoći državnih subvencija.

Eduardo Porter