Srbija je na korak dopuštenju prometa, ali i korištenja genetski modificirane hrane za ishranu životinja. Promet GMO proizvodima jedan od uvjeta za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), na što je Beograd već podsjetila u svom izvještaju Europska komisija.

Također, stručnjaci upozoravaju da će Srbija dopustiti i uporabu genetski modificirane sojine sačme za hranjenje stoke, pišu Večernje novosti. Europska unija traži da Srbiju usvoji novi zakon o GMO-u koji će omogućiti i priključenje WTO-u, te će dopuštenjem prometa GMO-proizvodima biti ispunjen uvjet za članstvo u EU, prema neslužbenim procjenama možda već 2020. godine. Međutim, u Ministarstvu poljoprivrede ostali su pri stajalištu da se o novom zakonu o GMO-u ne razmišlja i da nije na dnevnom redu. 

Preispitivanje zakona
S druge strane, savjetnik premijera Srbije Dragan Glamočić rekao je za Večernje novosti da će resorno ministarstvo još jednom preispitati cjelokupnu regulativu u vezi s GMO-om. Na upit hoće li će se dopustiti promet, upotraba i prodaja proizvoda od GMO-a, Glamočić je uputio na nadležne u Ministarstvu poloprivrede. "Ministarstvo poljoprivrede predlaže i provodi usklađivanje propisa s EU, radi prilagođavanja europskom tržištu. Na temelju preporuka resornog ministarstva, vlada Srbije će razmatrati i pravovremeno usvojiti regulativu, u skladu s predloženim i preporučenim standardima", kaže Glamočić. Ipak, nešto je jasno iz načelnog stajališta srpske vlasti koju navodi Vučićev savjetnik.

Riječ je o tome da se neće dopustiti uzgoj GM biljaka i uporaba genetski modificirane hrane za prehranu ljudi. Prema važećem zakonu iz 2009. godine, u Srbiji su zabranjeni promet, uvoz, uzgoj, prerada i promet GMO-a i proizvoda od GMO. Sve što sadrži više od 0,09 posto GMO-a ne može se naći na srpskom tržištu, a stručnjaci smatraju da treba uvesti tzv. nultu toleranciju, naročito za sjeme. Također, predstavnici 121 srpske općine i grada izglasali su Deklaraciju protiv uvoza, uzgoja, prerade i prometa GMO proizvodima. Kako kaže profesor Miladin Ševarlić, savjetnik Ekonomskog institute, zastupnici u Skupštini Srbije nemaju pravo promijene tu odluku.

Ima li koristi od WTO-a?
"U sjemenu ne bi smjelo biti niti promila GMO-a, jer se može dogoditi da se namjerno pakira takav materijal, pa da se GM biljka širi po njivama. A kada je riječ o WTO-u, mi nismo članovi te organizacije i ne moramo postupati po njenim naređenjima i pravilima. Ako država donese odluku da želi pristupiti WTO-u, iako ne vidim nikakve koristi od toga, moraćt ćemo prihvatito i promet, ali i proizvode od GMO-a. To će značiti da će Srbija moći uvoziti proizvode od GMO-a, vjerovatno uz obvezno obilježavanje, a zabranit će proizvodnju i preradu proizvoda od GMO-a. Zapravo, trebali bi iskoristiti trenutni položaj i naše proizvode s robnom markom 'bez GMO-a' plasirati na tržištu EU", kaže Ševarlić. Za potpunu zabranu GMO-a izjasnilo se 16 država članica EU. Neke su zabranile uzgoj GM biljaka, samo u određenim područjima, ali ne mogu zaustaviti promet GMO proizvodima. Od svih članica WTO-a, Rusija jedina ima potpunu zabranu bilo čega što ima veze sa GMO-om. 

Javno nadmetanje

Počinje prodaja PIK-a Bečej

Velika srpska poljoprivredna kompanija PIK Bečej u stečaju ponuđena je na prodaju. Stečajni upravitelj oglasio je prodaju PIK-a Bečej kao pravne osobe javnim nadmetanjem. Početna prodajna cijena je 50% od ukupne procijenjene vrijednosti stečajnog dužnika i iznosi 42,757.868 eura. Javno nadmetanje održat će se 17. prosinca u prostorijama PIK-a Bečej u stečaju u Bečeju, dok se prijave za sudjelovanje podnose najkasnije do 15. prosinca.

Poljoprivredno zemljište

U državnom vlasništvu 700.000 hektara

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nacrt izmjena zakona o poljoprivrednom zemljištu produžio je mogućnost zakupa sa 20 na 30 godina, izjavila je Marija Mitrović iz Uprave za zemljište. Mitrović je rekla da oko 450.000 hektara može u zakup ili na korištenje. Koordinator Mreže za restituciju Mile Antić ocijenjuje da su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu preuranjene i da podrazumijevaju otuđenje državnog poljoprivrednog zemljišta. "Sumnjamo da je u državnom vlasništvu najmanje 700.000 ha, ali su oni bez temelja upisani kao društveno, zadružno ili privatno vlasništvo", kaže Antić.