Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji prošlog vikenda europski i američki dužnosnici pokušali su ostaviti dojam smirivanja napetosti, no iza diplomatskih poruka ostao je jasan zaključak: transatlantski odnos više nije isti. Američki državni tajnik Marco Rubio u obraćanju je naglasio “neraskidivu vezu” između SAD-a i Europe te poručio da će Amerika “uvijek biti dijete Europe”.

Dvorana je ustala na pljesak, ali kako priznaju europski diplomati, reakcija je bila više izraz olakšanja nego oduševljenja. Prvih 13 mjeseci drugog mandata Donalda Trumpa donijelo je najveću krizu u odnosima s Europom u posljednjim desetljećima. Agresivnija vanjska politika, transakcijski pristup saveznicima, carine uvedene europskim državama te prijetnje preuzimanjem Grenlanda ozbiljno su poljuljale osam desetljeća star sigurnosni pakt.

Ublaženi ton, ali…

Rubio je ublažio ton u odnosu na prošlogodišnji istup potpredsjednika JD Vancea, koji je otvoreno napao Europu, ali sadržaj poruke ostao je sličan. Kritizirao je europske energetske politike koje, prema njegovim riječima, “umiruju klimatski kult”, te upozorio na opasnost “brisanja civilizacije” kroz masovne migracije. Jedan europski ministar priznao je da je Rubio “najbolje čemu se Europa može nadati”, ali i dodao da je odnos sa SAD-om “značajno drukčiji od onoga na što smo navikli”. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasno je poručila da je Europa prošla “šok terapiju” i da su “neke linije prijeđene i više se ne mogu vratiti”.

Povjerenje građana i demokratski temelji, istaknula je, izloženi su novim izazovima. Iza zatvorenih vrata dominira skepsa, piše Politico. Diplomati upozoravaju da je povjerenje ozbiljno narušeno, osobito nakon epizode s Grenlandom, što mnogi smatraju prijelomnim trenutkom. Dodatne napetosti proizlaze iz različitih pristupa ratu u Ukrajini. Dok Trump traži ustupke Kijeva kako bi ubrzao mirovne pregovore, europske prijestolnice smatraju da bi pritisak trebao biti usmjeren na Moskvu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u Münchenu je upozorio da se “prečesto govori o ustupcima Ukrajine, a premalo o odgovornosti Rusije”. Njegova poruka odražava rastuću bojazan u istočnoeuropskim članicama EU-a da bi Washington mogao tražiti kompromis koji bi dugoročno destabilizirao regiju.

Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da je “međunarodni poredak temeljen na pravilima oslabljen”, a istodobno je otvorio razgovore s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o mogućem oslanjanju na francuski nuklearni kišobran – potez koji je još donedavno bio politički tabu u Berlinu. Takva rasprava signalizira dublju promjenu: Europa prvi put ozbiljno razmatra scenarij u kojem se ne može u potpunosti osloniti na američko nuklearno odvraćanje.

Europske snage

Brojne članice EU-a najavljuju proračune za obranu kakvi nisu viđene od kraja Hladnog rata. Novost je da se dio tog novca nastoji usmjeriti u razvoj vlastite industrije, kako bi se smanjila ovisnost o američkoj vojnoj tehnologiji i opremi. Bruxelles razmatra jačanje zajedničkih obrambenih mehanizama paralelno s NATO-om, uključujući ideje o europskim snagama za brzu reakciju. U Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama raste i zabrinutost da administracija u Washingtonu preferira bilateralne odnose s pojedinim državama, zaobilazeći institucije EU-a. Takav pristup, smatraju mnogi, potkopava desetljeća europske integracije i slabi zajedničku pregovaračku moć Unije.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Iako je dio sigurnosne zajednice spreman promatrati situaciju “napola punom čašom”, opći je dojam da se transatlantski savez nalazi u fazi dubokog preispitivanja. Čak i ako bi u Washingtonu došlo do političke promjene, mnogi u Europi smatraju da se povjerenje ne može obnoviti preko noći. Kako je jedan njemački dužnosnik sažeo: “Možemo raditi s Amerikom dok je pro-NATO. No više nema iluzija – odnosi se nikada neće vratiti na staro.