Predsjednik Donald Trump krajem prošlog tjedna najavio je novu rundu kaznenih carina na širok spektar uvoznih dobara, uključujući 100-postotne carine na brendirane lijekove, 25-postotne na teške kamione te 50-postotne na kuhinjske ormariće i kupaonske umivaonike, uz 30-postotne na tapecirani namještaj, koje stupaju na snagu 1. listopada.

Te mjere, koje su, kako je istaknuo Trump, ključne za zaštitu američke proizvodne industrije i nacionalne sigurnosti, nastavljaju prijašnje carine do 50 posto na trgovinske partnere te ciljane mjere na čelik i aluminij.

Skuplje za Amerikance

U objavama na platformi Truth Social Trump nije razjasnio hoće li se nove carine nadovezivati na postojeće. Međutim, trgovinski sporazumi s Japanom, Europskom unijom i Ujedinjenim Kraljevstvom ograničavaju primjenu carina na farmaceutske proizvode. Japanski trgovinski pregovarač Ryosei Akazawa izjavio je da Tokio još uvijek analizira učinke novih mjera, dok je australska vlada ocijenila carine “nepoštenima” i “neopravdanima”. Prema BBC Business Newsu, Australija izražava zabrinutost zbog negativnog utjecaja na svoj farmaceutski izvoz.

Trump je u kolovozu obećao revitalizaciju namještajne industrije u Sjevernoj Karolini, Južnoj Karolini i Michiganu, gdje je broj zaposlenih u sektoru proizvodnje namještaja i drvnih proizvoda prepolovljen s oko 680.000 na 340.000 radnika od 2000. godine. The New York Times ističe da bi nove carine dodatno opteretile američke potrošače, s obzirom na to da 60 posto od ukupnog uvoza namještaja u vrijednosti 25,5 milijardi dolara u 2024. godini dolazi iz Vijetnama i Kine. Kao što upozorava glavni ekonomist Financial Timesa, Chris Giles, “ove carine na namještaj mogle bi podići cijene za američke potrošače za 20 do 40 posto u maloprodajnim lancima poput Home Depota, time dodatno pojačavajući inflacijske pritiske i usporavajući oporavak potrošačke potražnje”.

Nova carina od 100 posto na brendirane ili patentirane farmaceutske proizvode primjenjivat će se na sav uvoz, osim za tvrtke koje su započele izgradnju proizvodnih pogona u SAD-u. The Washington Post naglašava da značajan dio farmaceutskog uvoza dolazi iz Europe, što bi moglo potaknuti tvrtke poput Pfizera i Mercka na premještanje proizvodnje u SAD. Bloomberg upozorava na potencijalne poremećaje u globalnim lancima opskrbe, dok Business Insider ističe rizik od nestašica generičkih lijekova, iako su carine primarno usmjerene na brendirane proizvode. Udruženje Pharmaceutical Research and Manufacturers of America (PhRMA) upozorilo je da carine ugrožavaju investicije vrijedne stotine milijardi dolara u američkoj farmaceutskoj industriji.

Dionice azijskih farmaceutskih tvrtki značajno su pale: australska CSL dosegnula je šestogodišnji minimum, japanska Sumitomo Pharma zabilježila je pad veći od tri posto, dok su farmaceutske burzovne indekse u Hong Kongu i Indiji smanjile za više od jedan posto.

Nove carine od 25 posto na teške kamione, koje Trump brani kao zaštitu domaćih proizvođača poput Paccara (Peterbilt i Kenworth) i Daimler Trucka (Freightliner) od “nepoštene konkurencije”, vjerojatno će povećati troškove prijevoza, što je u suprotnosti s obećanjem smanjenja inflacije na potrošačke artikle poput namirnica.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Potencijalne odmazde

Associated Press upozorava da bi carine mogle izazvati odmazdu Kanade i Meksika, poremetivši sjevernoameričke lance opskrbe i povećavajući cijene. Američka gospodarska komora pozvala je na ukidanje carina, naglašavajući da izvoznici – Meksiko, Kanada, Japan, Njemačka i Finska – nisu prijetnja nacionalnoj sigurnosti, već ključni saveznici. Meksiko ističe da njegovi kamioni sadrže 50 posto američkih komponenti, uključujući dizelske motore, a tvrtke poput Stellantis tamo proizvode vozila. U 2024. godini SAD je uvezao dijelove za teška vozila iz Meksika u vrijednosti od 128 milijardi dolara, što čini 28 posto ukupnog uvoza u toj kategoriji.

Trumpove nove carine na lijekove, kamione i namještaj, dio šire protekcionističke strategije za zaštitu američke industrije i nacionalne sigurnosti, izazivaju zabrinutost zbog inflacije, poremećaja globalnih lanaca opskrbe i potencijalnih odmazdi saveznika poput Kanade, Meksika i Australije. Iako ciljaju na revitalizaciju domaće proizvodnje i generiranje prihoda od 300 milijardi dolara, ove mjere riskiraju eskalaciju trgovinskog rata i povećanje cijena za američke potrošače.