Za sve potrebne dozvole za pokretanje tvrtke u Žepču, Tesliću i Tešnju potrebno je samo 24 sata. “Kada poduzetnici dođu kod nas i žele otvoriti tvrtku, mi već imamo pripremljene sve formulare. Imamo i brošure-vodiče za strane investitore, prevedene na njemački, engleski i talijanski jezik”, rekao je Dragan Mišić iz Razvojnog odjela u Tesliću za Deutsche Welle. U sve tri općine uveden je princip one stop shopa, što znači da poduzetnici dolaze u jedan ured gdje podnose zahtjev, a općinska administracija preuzima za njih prikupljanje svih potrebnih dokumenata u raznim odjelima. Usto, općine pružaju podršku poduzetnicima i kod dobivanja dozvola na višim razinama vlasti, prate ih i nakon što tvrtke počnu s radom i brzo rješavaju sve druge probleme. Taj trud prepoznat je i na međunarodnoj razini pa je Teslić, Tešanj i Žepče list Financial Times uvrstio u Top 10 destinacija od interesa za investitore. Pri tome je za okolnosti u BiH važna činjenica da se Teslić nalazi u Republici Srpskoj, a Tešanj i Žepče u Federaciji BiH.

Suradnja s Nijemcima

Napredak ovih općina na ljestvici poželjnih za investicije snažno je ubrzan prije godinu i pol dana pokretanjem suradnje s njemačkim Društvom za međunarodnu suradnju (Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ). Ta je organizacija pomogla u definiranju gospodarskih grana u kojima ove općine imaju potencijale, a riječ je o tekstilnoj, drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji.

U GIZ-u ističu kako to pokazuje da se i na lokalnoj razini može podržati razvoj. “Ove tri općine stvaraju okruženje pogodno za investicije i to na jednostavan način. Primjerice, postoji jedna zajednička internet stranica na kojoj se i na njemačkom i engleskom jeziku mogu pronaći kontakt podaci osoba koje su odgovorne za izravnu suradnju s investitorima”, kaže Edgar Schröder iz GIZ-a. “Tešanj, Teslić i Žepče su bili jedva poznati izvan BiH, a sada zahvaljujući nagradi FT-a postoje upiti investitora koji su čuli za taj kraj”, kaže Edgar Schröder.

Sve tri općine su kroz suradnju s GIZ-om, ali i kroz izravnu međusobnu suradnju i razmjenu iskustava razvile sličan koncept. Smanjene su pristojbe, skraćene administrativne procedure. Razvijen je one stop shop, ali i after care proces što znači da se poduzetnicima pomaže i nakon što počnu s proizvodnjom.

Uspostavljene su i industrijske zone. U njima ulagači jeftino mogu kupiti zemljište koje se nalazi blizu ceste i pruge, odmah dobivaju priključke na električnu, telefonsku i vodovodnu mrežu. U Žepču radi i pogon za pročišćavanje otpadnih voda, što je posebno zanimljivo za tvrtke koje moraju ispuniti određene ekološke standarde.

Branka Janko iz razvojne agencije u Žepču kaže da se u suradnji s poduzetnicima radi i na dokvalifikaciji i prekvalifikaciji potrebne radne snage: “Ako mi nemamo određeni kadar koji je potreban gospodarstvu, onda se raspitujemo u Tešnju ili Tesliću i obrnuto”, kaže Šesto.

Te tri općine imaju i razne poticaje za privrednike. “Mi za svako novootvoreno radno mjesto dajemo poticaj od 5000 konvertibilnih maraka”, kaže Dragan Mišić. Taj se novac u proračun vraća kroz uplatu doprinosa na plaće u roku od dvije godine.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Poticajna sredstva

Poduzetnike se i u druge dijelove FBiH pokušava privući otvaranjem poduzetničkih zona. Federalno Ministarstvo poduzetništva, razvoja i obrta uskoro će početi podjelu 1,5 milijuna KM za sufinanciranje razvoja poduzetničkih zona u tom entitetu. I prošle godine dodijeljen je jednak iznos poticajnih sredstava za poduzetničke zone, a od 2005. do 2012. za tu svrhu je izdvojeno 11,3 milijuna KM.

Prema podacima Ministarstva, u Federaciji BiH djeluju 24 poduzetničke zone koje se nalaze u 15 općina Federacije. Najviše je poduzetničko-zanatskih, oko 80 posto, potom industrijskih oko 17 posto, dok je specijaliziranih oko tri posto. U zonama, 45 posto poduzetnika bavi se proizvodnim djelatnostima, a 55 posto trgovačkim i uslužnim.

Poslovne zone u FBiH

Nezadovoljavajuća popunjenost

Samo tri poduzetničke zone u Federaciji BiH maksimalno su popunjene aktivnim gospodasrkim subjektima i to poslovna zona Bukva u Tešnju, Jug u Livnu i zona Dusina u Orašju, piše Oslobođenje. Popunjenost od 50 do 80% je u zonama Tromeđa i Blizne gomile u Čitluku, zatim zona u Sanskom Mostu, PC-96 u Vitezu, Mostarska vrata u Ljubuškom, te zone u Tomislavgradu i u Stocu. Ostale zone imaju manje od 50 posto aktivnih subjekata u zoni, dok u zonama u Odžaku, Kaknju i zoni Zvirovići u Ljubuškom još nema izgrađenih poslovnih objekata.