Rusija je izbila na šesto mjesto u svijetu po zlatnim rezervama u svijetu. Ukupna količina iznosi 1094,7 tona, navodi se u istraživanju World Gold Councila (WGC).

Tako je Rusija uspjela istisnuti Kinu, čije su zlatne rezerve ostale na razini prethodnog tromjesečja – 1054,1 tona. "Razlozi kojima se vodi Centralna banka Rusije kada povećava rezerve zlata sasvim su očigledni – ruski regulator smanjuje rizik od sankcija i diferzificira svoje uloge", kaže Pavel Simonenko, direktor prodaje u zemljama ZND-a Dukascopy Bank SA, a prenosi Ruski vjesnik. Prema njegovim riječima, zbog opasnosti od sankcija na devizne operacije u dolarima i eurima Centralna banka će nastaviti s diverzifikacijom aktive, pa bi se udio zlata u ukupnoj količini rezervi do kraja godine mogao povećati na 15 posto.

"Centralna banka na taj način želi osigurati rezerve za slučaj da se politička situacija pogorša, a osim toga zlato je zaštitna aktiva – u atmosferi sve ozbiljnijeg iščekivanja drugog vala svjetske krize ulaganje sredstava u ovakve instrumente čini se vrlo aktualnim", kaže stručnjak.  Prema podacima WGC-a, Rusija je za pola godine povećala svoje rezerve za 54 tone – to je najveći porast među svim zemljama. Usporedbe radi, Kazahstan je za isto vrijeme kupio 12 tona zlata, Meksiko je nabavio osam tona, a Filipini dvije tone. S druge strane, čelnici u zlatnim rezervama (SAD, Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska) nisu kupovali zlato. Štoviše, Njemačka je prodala 2,9 tona zlata za pola godine.

Zbog svega toga, prema službenim podacima ruske Centralne banke, udio strane valute u rezervama smanjen je sa 90 posto na 87,5 posto za pola godine. "Povećanje zlatnih rezervi Rusije je, po našem mišljenju, povezano s promjenom strukture deviznih rezervi. RF smanjuje opseg ulaganja u američke obveznice, dolare i eure", slaže se glavni analitičar UFS IC Aleksej Kozlov. Prema njegovom mišljenju, u trenutku kada Europska središnja banka i Sustav federalnih rezervi SAD-a provode izuzetno meku monetarnu politiku, to jest smanjuju vrijednost svoje valute, a geopolitički rizik je na visokoj razini, logično je da se udio zlata u deviznim rezervama povećava.

Općenito govoreći, prema riječima stručnjaka, tendencija porasta udjela zlata u deviznim rezervama zemalja svijeta pojačava se tijekom posljednjih godina. "To je povezano s visokom volatilnošću na deviznim tržištima i liberalnom kreditno-novčanom politikom koja dominira u vodećim zemljama koje emitiraju valutu", kaže Dmitrij Bedenkov, načelnik analitičkog odjela IK "Rus-Invest". Prema njegovom mišljenju, u zemljama u razvoju s izraženom izvoznom orijentacijom devizne rezerve se sastoje pretežno od devizne aktive. Na primjer, u Kini udio zlata čini svega jedan posto, u Indiji sedam posto, u Rusiji deset posto, u Japanu tri posto, u Saudijskoj Arabiji dva posto a u Brazilu manje od jedan posto.

"Na drugom kraju se nalaze zemlje u kojima je udio zlata velik ili dominantan. U SAD-u udio zlata čini 72 posto, u Njemačkoj 68 posto, u Francuskoj 65 posto", objašnjava Dmitrij Bedenkov. Zato je, prema njegovim riječima, porast zlatnih rezervi pozitivan trend sa stanovišta veće diverzifikacije strukture.  Osim povećanja udjela zlata u strukturi rezervi zemalja u razvoju stručnjaci ističu opću preorjentaciju ruske ekonomije s dolara na alternativne aktive. "Proces odustajanja od dolara u Rusiji dobiva na snazi – to se vidi i po političkim odlukama i po potezima najvećih ekonomskih agenata", kaže analitičar investicijskog holdinga Finamore Anton Soroko. Ruski mobilni operater Megafon i najveći svjetski proizvođač nikla Norilsk već su prebacili svoja operativna sredstva u hongkonški dolar.