Na crnoj listi loših tvrtki u Srbiji trenutno se nalazi 271 poduzeće. Toliko ih je upisano u središnju evidenciju Agencije za privredne registre i njihovim direktorima privremeno su ograničena prava, od preregistracije tvrtke, pa do raspolaganja novcem, ovisno o sankcijama zbog kojih su se našli u tom registru.

Iako se očekivalo da će se novi registar tzv. privremenih ograničenja prava napuniti tvrtkama koje krše propise, većina registriranih na popisu se nije našla zbog sudskih rješenja i presuda, već zbog provođenja porezog nadzora, pišu Večernje novosti. Kada dođu poreznici tvrtki su za vrijeme trajanja nadora zakonom zabranjene sve statusne promjene: od brisanja iz registra, pa do mijenjanja podataka o osnivačima. Ovaj član Zakona o porezom postupku i poreznoj administraciji važio je i pre nego što je novi registar uspostavljen, pa je APR i ranije odbijao registrirati navedene promjena.

Znači da samo od ažurnosti poreznika ovisi hoće li će se neka tvrtka naći u središnjoj evidenciji privremenih ograničenja prava. Najbrži su bili u Kragujevcu, 72 tvrtke iz tog grada našla su se u registru na temelju obavijesti lokalne porezne uprave.  Registar je u početku je bio ambicioznije zamišljen, ali nacrt zakona koji je predviđao upis direktora koji su tvrtke namjerno gurnuli u stečaj nije preživio javnu raspravu. Bila je predviđena i crna lista direktora koji su tvrtke doveli do blokade računa duže od 120 dana, ali ni to nije uvršteno u konačnu verziju zakona.