Oslobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, oduševljenje u Hrvatskoj, ali i "šok" što ju je ona izazvala u Srbiji i u petak popodne su udarna vijest u slovenskim medijima. Dopisnik Slovenske radiotelevizije koji je pratio proglašenje presude navodi da je nju malo tko očekivao te da u sasvim drugo svjetlo postavlja i hrvatsku oslobodilačku akciju Oluja, jer je presudom "pala ključna teza" optužnice da je ona bila dio udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio deportiranje srpskog stanovništva. Gotovina i Markač oslobođeni su uz to optužbe da su krivi za zločine tijekom operacije temeljem zapovjedne odgovornosti.

Slovenski radio uz to preuzima izjavu Gotovinina branitelja Luke Mišetića da bi sudac Alphons Orie "morao barem razmisliti o tome da odstupi" nakon što su u drugom stupnju pale dvije njegove presude. Slovenski mediji mnogo pažnje posvećuju i reakcijama iz Beograda te izjavama tamošnjih dužnosnika, uz konstataciju da je oslobađajuća presuda "šokirala" vlasti u Srbiji. Ljubljansko "Delo" prenosi izjavu srbijanskog premijera Ivice Dačića kako je oslobađajuća potvrda hrvatskim generalima "potvrda onih koji misle da ICTY ispunjava političke zadaće" te da se je na području "srpske Krajine" dogodio "jedan od najstrašnijih ratnih zločina" na cijelom području bivše Jugoslavije.

Oslobađajuća presuda očito je i u Sloveniji dočekana kao iznenađenje, s obzirom na ocjene da prijašnja presuda može biti samo ublažena, koje su se čule nakon izricanja prvostupanjske presude u Haagu. Reakcija ustanova ili dužnosnika, kao ni novinskih i drugih komentara za sada nema, osim izjave koju je za Slovensku tiskovnu agenciju STA dao bivši slovenski veleposlanik u Beogradu Borut Šuklje, koji već niz godina vodi privatni institut za strateške studije i ponekad nastupa kao analitičar za pitanja Balkana. Šuklje je ocijenio da je oslobađajuća presuda važna u prvom redu Gotovini i Markaču i njihovim obiteljima te hrvatskoj vlasti. No, takva će presuda, kako je dodao, ponovo otvoriti odgovornosti za nedaće i stradanja stanovništva, odnosno "pitanje državnih politika i povijesnih činjenica" iz devedesetih godina, kad je Hrvatsku vodio Tuđman, a Srbiju Milošević, izjavio je Šuklje.