U Sloveniji rastu otpori vladinim mjerama štednje, a ministar vanjskih poslova Karl Erjavec upozorio je u ponedjeljak da zbog toga može doći do situacije u kojoj će vlada mimo svoje volje biti prisiljena zatražiti financijsku pomoć međunarodnih ustanova i EU-a.

Dođe li do raspisivanja referenduma o "slaboj banci", kako se popularno zove model prema kojemu bi se slovenski bankarski sustav u roku od pet godina očistio od slabih potraživanja, to bi dovelo do novog pada kreditnog rejtinga države, a Slovenija bi već u ožujku ili travnju iduće godine morala zatražiti međunarodnu financijsku pomoć, izjavio je Erjavec u ponedjeljak nakon sastanka Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) čiji je predsjednik.

Slovenski parlament usvojio je nedavno zakon o sanaciji bankarskog sustava koji uključuje formiranje tzv. "slabe banke", no neki ekonomisti, ali i većina članova Državnog vijeća, svojevrsnog gornjeg doma parlamenta, smatraju da zakon nije dobar i žele da se o njemu održi referendum. O takvoj mogućnosti raspisivanja referenduma članovi Državnog vijeća odlučivat će poslijepodne, a i iz vladinih izvora ocijenjeno je da bi takva odluka Sloveniju "vodila u propast".

Istodobno, sve veći otpor prema usvojenim mjerama štednje, među kojima su i vjerojatno zamrzavanje mirovina u idućoj godini te već najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru, iskazuju i sindikati.

Popodne će se u Mariboru održati prosvjedi protiv mjera štednje i sadašnje politike vlade premijera Janeza Janše koje organizira krug intelektualaca, a na kojima očekuju nekoliko tisuća ljudi. Istodobno, najveća sindikalna središnjica najavila je da će se u Ljubljani 17. studenoga na Kongresnom trgu u Ljubljani održati masovni prosvjedi. Kako je u ponedjeljak na konferenciji za novinare izjavio predsjednik Saveza slobodnih sindikata (ZSSS) Dušan Semolič, prosvjedima se želi izraziti nezadovoljstvo načinom rješavanja krize, a vladi poručiti da je "išla predaleko" te da rigorozne mjere štednje ne rješavaju krizu nego vode "u stagnaciju, recesiju i siromaštvo".

Sindikati su nezadovoljni što je vlada prijedloge zakona o mirovinskoj reformi i o tržištu rada uputila u parlamentarnu proceduru iako još nisu usklađeni sa sindikatima. S vladine strane prethodnih su dana dolazile ocjene da sindikati pojačavaju pritisak iz taktičkih razloga, kako bi se reforme ublažile tijekom pregovora te da će parlament o konačnoj verziji strukturnih reformi odlučivati tek za mjesec dana.