Iako značajni povratak nižeobrazovanih američkih radnika na tržište rada ukazuje na zdravi gospodarski oporavak, posljedičnji pritisak na rast plaća mogao bi zakočiti daljnje akcije središnje banke (Fed). Službene statistike pokazuju da se u posljednjih šest mjeseci udjel radnika starijih od 25 godina bez završene srednje škole povećao u ukupnom broju zaposlenih za 1,4 posto na 46,2 posto.

Navedeni udjel vrlo je blizu razina prije recesije, odnosno iz 2007. i 2008. godine. Udjel radnika sa srednjoškolskom diplomom porastao je pola posto, dok je udjel fakultetski obrazovanih stagnirao. Pojačano zapošljavanje nižeobrazovanih ukazuje na snažan oporavak američke ekonomije. Naime, nižeobrazovani radnici bili su uvjerljivo najveće žrtve recesije. Prema istraživanju sveučilišta Georgetown, od pet otpuštenih radnika tijekom recesije čak četiri su bila bez završene srednje škole.

Međutim, slabije obrazovani radnici su i slabije plaćeni, i to oko 30 do 40 posto manje od nacionalne prosječne satnice od 25,43 dolara. To pak dovodi do sporog rasta plaća, što omogućuje usporavanje dinamike povećanja kamatnih stopa, kaže za Reuters ekonomistica u Bank of America, Michelle Meyer. Analitičari smatraju da će Fed, nakon podizanja u prosincu, ove godine dva puta povećati kamate dva puta.